DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 61 <-- 61 --> PDF |
izgradnje montažnih zgrada u tropskim krajevima. Nedavno je ukrcano nekoliko takvih kuća za stanovanje određenih za Burmu; računa se izvjesnom sigurnošću, da će se slične montažne zgrade izgrađivati u većem stilu ne samo za Burmu već i za ostale zemlje tropskih krajeva. Sve veća potražnja za drvetom pored sve oskudnijih šumskih areala prekomjerne sječe poratnih godina uslovljene potrebama obnove ratom uništenih krajeva, stalnom okupacijom stranih sila i naglim razvojem skoro posve uništene prerađivačke industrije, znatno smanjena površina šuma uslijed katastrofe 1945. g. i prebacivanja državnih granica na liniju Odra—Neissa najbolje se mogu razabrati iz niže navedene tablice, koja sadrži podatke za staru Njemačku prije 1937. g. kao i za Zap. i 1st. Njemačku pod okupacijom. Prema tome prehvati godine 1949. u poređenju prema godini 1937. iznose za Zap. Njemačku 196% a za Istočnu čak 225%. Uporedo sa povećanjem godišnjih sječa mimo prosječnog godišnjeg prirasta pada i drvna masa po hektaru. Tako je ona iznašala za cijelu Njemačku u godini 1937. oko 114 m3/ha, dok je g. 1946. pala za zap. Njemačku na 108 m3, a za istočnu na 76 m3, odnosno u godini 1949. na 95 m3, a za istočnu Njemačku na 60 m3. Moguće je prekomjerno korištenje šuma izazvano sve večim smanjenjem poljoprivredne produktivne površine, koja je još 1882. g. iznosila 0,784 ha, ali je već 1908. g. pala na 0,412 ha, da bi 1951. godine (poslije katastrofe 1945. g. vraćanja istočne granice na liniji Odra—Neisse) spala na 0,29 ha po stanovniku obzirom na porast pučanstva Zap. Njemačke za 21% i stalno priticanje izbjeglica iz istočnih krajeva nekadašnje države. Poljoprivredna obradiva površina u susjednim i drugim državama je mnogo povoljnija, tako u Engleskoj ona iznosi 0,39 ha / stan., u Francuskoj 0,81 ha, u USA 1,25 ha, a u Kanadi 2,14 ha po stanovniku. Zapaža se naročito velik udio ženske radne snage u poljoprivredi. Dok je u poljoprivredi zaposleno oko 16% muške radne snage, dotle ženska radna snaga zauzima u poljoprivredi 35,2% od sveukupnog broja radnog naroda. Znatno smanjeni areali obradivi za ishranu žiteljstva uzrokom su sve intenzivnijem načinu korištenja oskudnih poljoprivrednih zemljišta, koja su se od 1938. godine smanjila za 30% do 1951. g. Primjenom vještačkog gnojiva i sve većim rasprostranjenjem racionalnije obrade zemljišta i primjene savršenijeg sjemena rastao je stalno prirod obrađenog zemljišta, kako se to iz ove tablice vidi: razdoblje ozima raž ozima pšenica krumpir 1880—89 9,8 13,3 83,1 1900—09 16,1 19,2 135,0 1920—24 13,8 17,4 122,9 1930—35 17,4 21,6 160,0 Uporedo rasli su i troškovi za investicije i nabavu strojeva poljoprivrede od 12,7% u god. 1938/39. na 20,5% u godini 1950/51. Tako se broj traktora u poljoprivredi od 89.743 komada 1. VII. 1949. godine popeo na 233.614 komada 1. X. 1952. godine, broj kombajna u 1948/49 od 500 kom. na 2.000 komada u 1952. g., broj muznih strojeva od 4—5000 u 1948/49. godini popeo se na 32.000 kom. koncem 1952. g., jer samo stalan napredak u racionalizaciji i tehnici poljoprivrede predstavlja neophodnu pretpostavku za daljnje povećanje poljoprivredne proizvodnje. Međutim pored poljoprivrede Zap. Njemačka odlikuje se sve većim porastom i razvitkom šumarske privrede. To svjedoče naročito posljednji podaci o uvozu drveta u prošloj godini, u kome meka rezana građa zauzima prvo mjesto. Tako je na pr. uvezeno samo iz evropskih zemalja: 1) rezane građe u količini od 1,710.000 m3 i vrijednosti od 299,5 mil. DM 2) celuloznog drveta u količini od 1,289.000 m3 i vrijednosti od 133,0 mil. DM 3) rudnog drveta u količini od 895.000 m3 i vrijednosti od 89,3 mil. DM Prosječna cijena 1 m3 rezane građe iznosila je 175,14 DM Prosječna cijena 1 m3 celuloznog drveta iznosila je 87,70 DM Prosječna cijena 1 m3 rudnog drveta iznosila je 99,78 DM |