DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 59     <-- 59 -->        PDF

/
U v o z Izvo z
Sortimenat 1951 1952 1951 1952 god.
januar — mart januar — mart
Ogrjevno drvo 1000 m3 2-5 111 11-7 I´O
Stubovi i šipovi „ — 24 13-2 2-7
Celulozno drvo „ 1162 1917 3.5 —
Trupci četinara „ 2T 12 103 0-4
Trupci liščara „ 693 74-2 0´9 0´3
Rudno drvo „ 357 44-9 45 4 189
Pragovi 9-7 15 1 11 —
Meka rezana građa „ 145-3 3163 47-2 2-8
Tvrda rezana grada „ 4-7 60 11-9 38
Šperploza 5-3 5-5 2-6 2-7
Ci lulože meh. u 1000 t 2-8 127 — —
Celuloze hem. „ 57-2 88-8 100 18-5
Ploča vlaknatica „ 0-5 1´2 7-4 2-9
Papir za novine 12-4 13-8 — —
Ostali papir i karton 103 23´3 18-2 9-8
Svega: u 1000 m3 3910 568 4 147-8 32-6
u 1000 t 80´2 1397 35-6 31-2


Problem cijena drvetu i troškova u šumarstvu predstavlja posebno poglavlje.
Pomanjkanje drveta i sve veća potražnja prouzrokovali su povećanje cijena na trostruko.
Međutim, upoređenja provedena po prof. Dr. Speer, München u državnim
šumama Württemberga, ukazuju da se stanje sveukupnih troškova po hektaru pomjerilo
prema 1913. godini za 400%, dok su cijene drvetu po kubiku porasle za
205%; neuravnotežnost između cijena i troškova dolazi do izražaja i u tome, što
pretičak prihoda od samih 135% po hektaru u godini 1913. prestavlja samo djelomično
pravi prihod odnosno dobitak, jer on sadrži i prihode od tadašnjih prethvata,
koji nisu opterećeni nekim određenim troškovima. Nema sumnje da se stanje prihoda
od šumarstva u poređenju prema 1913. godini kretanjem cijena znatno pogoršalo. Prihodi
gospodarstva s potrajnim korištenjem pri manje povoljnim uvjetima u pogledu
vrsti drveta i staništa jedva pokrivaju troškove, dok pogoni u slabijim okolnostima
rade sa gubitkom.


Stoga će drvo u budućnosti ostati relativno skupa sirovina a šumarstvo jako
industrijalizirane republike morat će računati s progresivnim porastom proizvodnih
troškova.


U evoluciji cijena drvetu u Zap. Njemačkoj vlada od 1952. potpuna sloboda
u prodaji i formiranju cijena na drvnom tržištu. Od 1934. g. postojala je dirigovana
privreda i zavedene su bile određene stalne cijene obzirom na svjetsku krizu iz g. 1932.
Još 1948. godine moglo se primijetiti da određene stalne cijene pokrivaju tek polovinu
proizvodnih troškova, tako, da je šumarstvo zapravo d 1934—1952. g. žrtvovano prečim
interesima.


Maja mjeseca 1952. godine ukazale su se povoljne okolnosti da šumska privreda
postane slobodna. Nagla potražnja sirovina koja se pojavila početkom koreanskog rata