DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 58     <-- 58 -->        PDF

1951 god. 1952. god.


Rezane grade proizvedeno je u


1.000 m3
januar-mart oktob.-decern. januar-mart


meke rezane građe 1,794 1.642 1.519
tvrde rezane građe 294 286 319


Finalnih produkata proizvedeno je u 1000 m3:


Šperploča 113 126 114
Furnira 39 46 48
Ploča vlaknatica 39 51 49
Lesonit-ploča 3 11 13


Pilanska industrija Zapadne Njemačke ima kapacitet rezanja od 50 miliona ku


bika otprilike, dok joj skorih godina stoji na raspolaganju samo oko 10 miliona pilan


skih trupaca domaće proizvodnje, a nema izgleda da će se situacija za par decenija


popraviti.


Ako se uzme za potpuno iskorišćenje jednog jarma oko 1.400 m3 godišnje (još
godine 1949. bilo je na raspolaganju 1.150 m3, dok je za god. 1951/52. ostalo samo oko
700 m3) onda se može računati sa 50% podmirenjem potreba postojeće pilanske
industrije.


Za preradu drveta u rezanu građu postoje u Zapadnoj Njemačkoj 7.823 čista
pilanska i 4.120 mješovita postrojenja, sveukupno dakle 11.943 pogona za struganu
građu. Na njenom području bilo. je posljednje godine zaposleno u preradi drveta


88.000 radnika, te je na ime plaća i nadnica isplaćeno 234 miliona maraka, dok je
čitav novčani promet dosegao cifru od 1,37 milijarde DM. (Dr Wegelt).
Za preradu šperovanog drveta postoji 90 postrojenja sa kapacitetom od oko


50.000 m3 godišnje i potrebom oblovine oko 900.000 m3 godišnje. Dvije trećine po prilici
550.000—600.000 m3 otpada na bukovinu, koje se mogu podmiriti iz etata od 2,4
miliona kubika. Na četinare (pretežno smrča) došlo bi oko 20.000 m3, dok bi se ostatak
uvezao iz inostranstva Dosljedno tome trebao bi se povećati uvoz iz prekomorskih
krajeva koji danas iznosi oko 50—60.000 m3 trupaca »Limba i Okoume« bar
dvostruko. (Dr. Koop).
Popravak financijske situacije i novi trgovački ugovori omogućili su sve življu
vanjsko-trgovačku razmjenu drvnih sortimenata, kako se to vidi iz tablice na str. 353.


Trgovački ugovori sklopljeni sa većinom zemalja izvoznica, naročito Švedskom,
Finskom, Austrijom, Poljskom i Jugoslavijom, sadrže znatne količine drveta i drvnih
proizvoda koje je Zapadna Njemačka uvezla u 1952. godini da bi nadoknadila deficit,
koji se ukazuje i pored izvršenja predviđenog sječnog plana.


Ovi trgovački ugovori odnose se na uvoz slijedećih kategorija drveta u 1952 god. i


Mekano drvo 1.7 miliona kubika
Celulozno drvo 2.2 „ „
Rudno drvo 0.9 „ „


Naročito se osjeća sve veća potreba meke rezane građe obzirom na sve živahniju
građevnu djelatnost, kao i sve veći utrošak rudnog drveta uporedo s povećanjem
proizvodnje ugljena i napredovanjem ostale proizvodnje ruda.


352