DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 51 <-- 51 --> PDF |
šume jele-bukve i smreke u površini od 166 ha, a za izlučenje prašumskog rezervata kod Plitvičkih Jezera rukovodstvo operative je prije osnivanja Nacionalnog parka prihvatio prijedlog Instituta. Na tim objektima se dalje nije radilo; razlozi su navedeni pod t. 2. b) Godine 1948/49 osnovano je nekoliko privremenih pokusnih ploha sadnjesjetve, i to na sadašnjim područjima šumarija Delnice i Fužine. Te plohe su propale, dijelom zato što su uništene prigodom eksploatacionih sječa, dijelom što ih zaduženi tehničar nije pravilno obradio. c) Institut se godine 1948. svojim stručnim mišljenjima odupro nastojanjima, da se »problematika gospodarenja prebornom šumom« tretira tako, da se u šumama Gorskog Kotara uvede oplodna sječa na velikim površinama. Danas takav stručni stav može izgledati kao da to ne ulazi u problematiku; tada je to bilo mnogo više nego problematika gospodarenja u prebornim šumama. d) Institut je pred nekoliko godina u području prebornih šuma Like i Gorskog Kotara održao instruktaže o doznaci stabala visoko kvalificiranim šumarskim stručnjacima i lugarima te na terenu raspravio problematiku, kako uskladiti suprotnosti između eksploatacionih i uzgojnih sječa. e) Institut je i sa publikacijama »pokrenuo« problematiku preborne šume, i to u okvirima, koji su uslovljeni okolnostima navedenima pod t. 2. Ponajprije je izdana publikacija općeg značaja Preborna šuma i preborno gospodarenje 1948, zatim su u šumarskim listovima objavljene ove publikacije: Doznaka stabala u prebornim šumama 1948, Sačuvajmo dijelove prašuma 1948, Obnova četinjača posredstvom listača 1949, Prorede u prebornim šumama 1949, Ugibanje i obnavljanje jele u prebornim šumama Gorskog Kotara 1951. Dijelom su zahvaćeni problemi prebornih šuma u publikacijama: O utjecaju proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja u uzgajanju šuma 1950. O gospodarskom značenju podzemnih organa sadnica i drveća 1951, Problem izmjene vrsta u šumama 1952. U štampi se nalaze ranije izrađene studije. Problem nadiranja jele u arealu bukve-prilog poznavanju problema o nedovoljnom podmlađivanju jele, Proces podmlađivanja jele i bukve u hrvatskim prašumama, i t. d. f) U svrhu uvođenja savremenijeg načina gospodarenja u šumama jele-bukve Institut je pokrenuo akciju za ovođenje prebornog gospodarenja u šumama Papuka i započeo postupak za izlučenje uzornih objekata na području šumskog gospodarstva Nova Gradiška i Osijek. g) Da bi se rad mlađih upravitelja šumarija podigao na viši stepen tako, da na temelju sistematskog upoznavanja povjerenog područja mogu samostalno se razvijati u sve bolje gospodare-privrednike, Institut je izradio i razaslao opsežan Instruktivni obrazac za utvrđivanje stanja šumarstva i razvitka šumskog gospodarenja. Taj obrazac vrijedi i za problematiku gospodarenja u prebornim šumama. Prema tome Institut je ne samo »pokrenuo svoj rad na istraživanju problematike gospodarenja prebornom šumom« nego je nastojao pronaći razne mogućnosti, da na širokom frontu zahvati znatan dio toga kompleksnog problema. Što u tom nastojanju nije uspio onako, kako je bilo zamišljeno i planirano, razlog je u okolnostima, koje su naprijed pod t. 2. uglavnom za okvir istraživanja prebornih šuma navedene. Dok se istaknuti kao i nenavedeni problemi ne riješe, Institut uopće ne može normalno raditi a još manje može se sistematski razvijati. Ing. Josip šafar direktor Instituta NOVA GRADACIJA GUBARA NA POMOLU Mnogi će se sjećati kako se u našim dnevnicima i stručnim listovima g. 1948. i 1949. mnogo pisalo o mjerama suzbijanja gubara koji je g. 1948. obrstio u većoj ili manjoj mjeri oko 190.000 ha šume i oko 2,500.000 voćaka na području NR Hrvatske. Pored toga počinio je ogromne štete na području NR Srbije i NR BiH. God. 1950. štete uopće nije ni bilo i gubara je nestalo. Ali stručnjaci, pa i mnogi poljoprivrednici, 4 Šumarski list 7/8 345 |