DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 50 <-- 50 --> PDF |
SAOPĆENJA »RAZMATRANJE 0 PROBLEMIMA PREBORNE ŠUME« Saopćenje Instituta za šumarska istraživanja NR Hrvatske U Šumarskom listu god. 1953. broj 6 pod gornjim naslovom na str. 292 istaknuto je ovo: »Institut za šumarska istraživanja treba da pokrene svoj rad na istraživanju problematike gospodarenja prebornom šumom«. U povodu toga javnog napisa našoj stručnoj javnosti saopćujemo ovo: 1. Navedeni zadatak »istraživanje problematike gospodarenja« odviše je široko postavljen, jer obuhvata organizaciju, upravu, administraciju, šumarsku politiku, politiku kadrova, uređivanje, uzgajanje i dr. Jedan stručnjak u institutu ne može se (uz ostale zadatke) baviti svima tima problemima. 2. Institut »treba da pokrene svoj rad na istraživanju« prebornih šuma — navodi na pomisao, da Institut dosad u tome nije ništa učinio. Uzevši u obzir okolnosti, pod kojima je radio i razvijao se, taj Institut je na ovom kompleksnom problemu učinio mnogo. Te okolnosti su — među mnogima ostalima — i ove: a) Unatoč mnogih pismenih i usmenih, gdjekad i vrlo oštrih, zahtjeva u toku preko pola decenija Institut u Zagrebu nije mogao dobiti nijedne pomoćne šumarske sile, a bez pomoćnog osoblja rad se na terenskim istraživanjima i na obrađivanju saku pljenog numeričkog materijala ne može niti normalno niti sistematski razvijati. Namet nuto pomoćno osoblje nije bilo stručno niti je htjelo raditi u institutu. Na sistematizira na mjesta šumskog pomoćnog osoblja operativa, o kojoj je isključivo ovisila kadrovska politika u Institutu, namještala je u Institut, bez otvorenog i zatvorenog konkursa, prigodom raznih reorganizacija visoko kvalifikovano osoblje, (koje je velikim dijelom bilo pred penzioniranjem ili u penziji) — kao da je Institut neka vrsta socijalne ustanove. Zbog toga je zaduženi saradnik na temama »preborna šuma« morao velikim dijelom sam obavljati terenske i uredske istraživačke poslove, a znatan dio radova morao je zbog toga koncentrirati samo na opažanja. — Odnos visoko kvalificiranih saradnika prema pomoćnom stručnom šumarskom osoblju trebao bi biti 1 : 1 i po stepeno do 1:2, a stvarno je (ako izuzmemo stanicu Vinkovci) 10 : 0. b) Razni pokušaji, da se u terenske radove Instituta ukopča terensko osoblje šumarija, nisu uspjeli, jer je to osoblje bilo opterećeno redovnim i izvanrednim zada cima šumskog gospodarenja, a i inače može samo izuzetno pomoći kod istraživačkih radova. Osim toga događalo se, da se nisu mogli dobiti radnici uz propisane dnevnice. c) Za istraživanja u području prebornih šuma bila je osnovana pokusna stanica u Delnicama sa jednim lugarom. Ali ona je djelovala samo jednu godinu, jer se pokazalo, da ne može normalno raditi, ako je ne vodi visoko kvalificiran stručnjak. Da bi se istraživački rad u prebornim šumama na terenu ipak »pokrenuo«, predstavnik Instituta je samoinicijativno došao u šumsko gospodarstvo »Viševica« u Rijeci i na sastanku kolegija ponovno pokrenuo problem osnivanja stanice u Fužinama (za preborne šume i za područje golog Krša) i uzorne šumarije Fužine; kolegij je na to zaključio, da se nijedna od tih ustanova ne stvara nego da se pri šumskom gospodarstvu osnuje »odjel za šumarska istraživanja«, koji bi sarađivao s Institutom. Nakon toga izvršen je daljnji pokušaj za osnivanje stanice i to kod šumskih gospodarstava Gospić i Ogulin. Prema tome je institut u organizacionom pogledu tih istraživanja »pokrenuo« sva tri gospodarstva na području prebornih šuma, a najviše je nastojao učiniti upravo na području onog gospodarstva, odakle je kasnije poslan i objavljen naslovni članak. 3. Nije potrebno, da Institut »pokrene« svoj rad, jer ga je pokrenuo, (pod navedenim okolnostima) mnogo ranije, kako dokazuju ovi radovi: a) Godine 1947. do 1949. osnovano je u području prebornih šuma 9 trajnih pokusnih ploha, i to na području zajednice Fagetum abietetosum po jedna u predjelima Liličine i Mrkovac, tri u predjelu Debela Lipa-Velika Rebar i jedna kod Plitvičkih Jezera te na području Abieto Blechnetum po jedna u predjelima Brloško, Mlaka i Sungerski Lug. Nadalje osnovan je i izlučen rezervat Debela Lipa—Velika Rebar za |