DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 36 <-- 36 --> PDF |
10. Knapp-Auchter: Growing Tree and Small Fruits, 1944. 11. Miller : Plant Physiology, New-York—London 1931. 12. Morozov : Nauka o šumi (prijevod), Zemun 1940. 13. Panov : Načelna razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća, Š. 1. 1949. 14. Pan o v: O fruktifikaciji naših četinjara, Š. 1. 1950. 15. Seabrook : Modern Fruit Growing, London 1947. 16. Špiranec : Još o početnoj fiziološkoj zrelosti šumskog drveća, Š. 1. 1951. 17. Toumey-Korstian : Foundations of Silviculture, New-York—London 1947. 18. Tschermak : Waldbau (str. 292—293), Wien 1950. 19. Went : The Regulation of Plant Growth, Science in Progres, sec. ser. 1940. 20. Wilde : Forest Soils and Forest Growth, 1946. 21. Wright : General Plant Physiology, London 1937. BILJEŠKE SA STUDIJSKOG PUTA PO ENGLESKOJ (Notes on the study travel to England) Dr. Ivo Horvat 1. Uvod N N a prijedlog Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Akademijski savjet FNRJ uputio me je na dvomjesečni studijski boravak u Englesku. Program studijskog boravka utvrđen je sporazumno sa University Department of Forestry u Oxfordu (Prof. H. G. Champion). Ovaj program obuhvatio je posjetu i pregled University Department of Forestry u Oxfordu i posjetu i pregled Forest Products Research Laboratory u Princes Risborough. Cilj ovog studijskog boravka bio je upoznavanje sa organizacijom rada šumarskog fakulteta u Oxfordu i Instituta za drvo u Princes Risborough. Studijski boravak u Engleskoj trajao je od 12. srpnja do 14. rujna 1952. god. 2. University Department of Forestry, Oxford Šumarska škola u Oxfordu nastala je iz School of Forestry, koja je osnovana u Royal Indian Engineering College, Coppers Hill 1885 god., za školovanje šumara za potrebe Indijske šumske uprave (Indian Forest Service), školu je osnovao Sir William Schlich. Ova je škola 1905 premještena u Oxford. Schlich je postao profesor šumarstva na sveučilištu u Oxfordu. Nastava na šumarskoj školi trajala je dvije godine. Uvjet za upis u ovu školu bio je položen ispit iz prirodnih nauka na kojem od sveučilišta. Prof. Schlich bio je uvjerenja da u tehničkim disciplinama predavanja treba da su usko povezana sa aktuelnom praksom. Zbog toga je nastavni program obuhvatio i obaveznu praksu, koja je trajala 6 do 8 mjeseci, a obavljena je pod rukovodstvom šumarskih stručnjaka-praktičara i to redovito na kontinentu. Završni ispit iz šumarstva mogao se položiti tek na kraju studija. Prva perioda u nastavi šumarstva okarakterizirana je potrebama Indijske šumske uprave. Ova perioda završena je izbijanjem prvog svjetskog rata 1914. god. Za vrijeme rata škola je praktički prestala raditi. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Nakon rata 1920. god. prof. Schlich otišao je u mirovinu. Njega je naslijedio R. S. Troup, njegov raniji učenik iz Coppers Hill-a. Prof. S. R. Troup nastavio je sa evropskom i indijskom tradicijom u nastavi šumarstva. Vrijeme iza rata bilo je naročito teško. Potreba za šumarskim kolonijalnim službenicima bila je velika, a broj studenata sa apsolviranim prirodnim naukama, koji su upisivali šumarstvo, bio je vrlo malen. Uslijed ove situacije prekinuto je sa praksom, da se na studij šumarstva primaju samo diplomirani iz prirodnih nauka. Izvršena je reorganizacija šumarske nastave, koja sada traje tri godine. Prva godina, bila je posvećena osnovnim prirodnim naukama, a druga i treća šumarskoj nastavi. Obavezna praksa od 6 do 8 mjeseci na kontinentu ukinuta je, a namjesto nje uvedena je praksa, koja se djelomično obavljala u ekskurzijama a djelomično za vrijeme školskih praznika. Prednost ovog novog sistema bio je u kratkoći vremena potrebnog za studij šumarstva, a mana u slabim temeljima u osnovnim prirodnim naukama i u pomanjkanju kontakta sa savremenom šumarskom praksom. Na Imperijalnoj šumarskoj konferenciji, koja je održana 1920. god. u Londonu, osnovan je Imperial Forestry Institute kao centar za naučnoistraživački rad. Ovaj Institut smješten je u istu zgradu gdje i School of Forestry. U ovaj Institut bili su slani na jednogodišnji studij svi kolonijalni šumarski službenici prije početka njihove službe. Stariji kolonijalni šumarski stručnjaci dolazili su u Institut povremeno na kurseve za usavršavanje ili na istraživački rad. Druga perioda šumarske nastave trajala je od 1920. do 1939. god., kada se na osnovu diskusije u šumskoj upravi i Sveučilištu prišlo reorganizaciji šumarske nastave. Prof. Troup je umro 1939. god., a naslijedio ga je H. G. Champion, koji je također bio učenik Prof. Schlicha. Na osnovu ove reorganizacije School of Forestry i Imperial Forestry Institute spojeni su u University Department of Forestry. Upis na ovaj šumarski fakultet ograničen je ponovno samo na one koji su položili ispit iz prirodnih nauka, a studij šumarstva traje dvije godine. U 1944. god. izvršena je nova reorganizacija nastave. Statut iz 1939. god. zamijenjen je sa novim statutom, kojim je konstituirana Honour School of Forestry. Uslovi za upis i trajanje studija ostali su nepromijenjeni. Isto tako na University Department of Forestry postoje tečajevi za kolonijalne šumarske službenike, tečajevi za usavršavanje i naučno-istraživački rad. 3. Commonwealth Forestry Bureau, Oxford Commonwealth Agricultural Bureau (C. A. B.) osnovan je prije nekih 40 godina. Ova se institucija postepeno razvijala i danas imade 11 biroa, 2 instituta i 1 kolekciju krumpira. Do 1948. god. ova je ustanova nosila ime Imperial Agricultural -Bureau. Danas je sjedište ove institucije u Slough, Bucks. C. A. B. danas se dijeli na slijedeće biroe: 1. Agricultural Parasitology, St. Alban; 2. Animal Breeding and Genetics, Edinburgh; 3. Animal Health, Weybridge; 4. Animal Nutrition, Aberdeen; 5. Horticulture and Plantation Crops, East Mailing; 6. Pastures and Field Crops, Aberyswyth; 7. Plant Breeding and Genetics, Cambridge; 8. Soil Science, Harpenden; 9. Dairy Science; 10. Forestry, Oxford; 11. Biological Control, Canada; dva instituta: 1. Institute of Entomology i |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 38 <-- 38 --> PDF |
2. Institute of Mycology, te jedna zbirka: Commonwealth Potato Collection. Commonwealth Forestry Bureau sa sjedištem u Oxfordu imade zadatak da radi na unapređenju šumarstva i drvne industrije. Direktor C. F. B. je F. C. Ford Robertson. C. F. B. izdaje Forestry Abstracts, koji časopis izlazi tromjesečno. Ovaj časopis donosi prikaze knjiga, rasprava i članaka iz područja šumarstva i drvne industrije. Da bi se ilustrirao rad ove institucije navodi se, da je Vol. 11. (godišta 1949/50) časopisa Forestry Abstracts donio 3457 prikaza knjiga, rasprava i članaka iz stručnih časopisa gotovo cijelog svijeta, koji se štampaju u 24 jezika. C. F. B. imade vrlo veliku biblioteku u kojoj se nalaze gotovo sva djela, stručne knjige, časopisi i separati rasprava i članaka iz područja šumarstva i drvne industrije iz cijeloga svijeta. Knjižnica ujedno služi za potrebe University Department of Forestry. Katalog knjižnice izrađen je do 1933. god. prema Troupovoj klasifikaciji (samo kartoni autora), od 1934—1950. god. prema Flury-ovoj klasifikaciji, a od 1950. prema oksfordskoj klasifikaciji. Katalog je rađen do 1938. god. po Imperial Forestry Institute, a od 1938. god. po Commenwealth Forestry Bureau. 4. Forest Products Research Laboratory, Princes Risborough Ovo je jedan od najvećih instituta za drvo u Britanskoj zajednici naroda. Institut je smješten u malom mjestu Princes Risborough, koje se nalazi udaljeno 37 milja od Londona, a oko 20 milja od Oxforda. Evo ukratko nekoliko podataka o postanku ovog Instituta. Odmah poslije prvog svjetskog rata (1919. god.) britanska organizacija za znanstvena i industrijska istraživanja (Department of Scientific and Industrial Research) osnovala je organizaciju za istraživanje drveta (Timber Research Organization). Ova je organizacija izgradila u South Farnborough 4 male dobro opremljene eksperimentalne sušare. Prvi radovi T. R. 0. bili su iz područja istraživanja sušenja drveta. Imperijalna šumarska konferencija, koja je održana 1920. god. u Londonu, u svojim zaključcima preporučila je da se u okviru Department of Scientific and Industrial Research osnuje uprava za istraživanje šumskih proizvoda (Forest Products Research Board). Ova je uprava osnovana 1921. god. Osnovni zadatak ove ustanove bio je istraživanje svojstava i upotrebe drveta i drugih šumskih proizvoda. U početku svojeg rada F. P. R. B. nastavio je sa radom ranije osnovane organizacije za istraživanje drveta. četiri godine kasnije (1925. god.) osnovan je Forest Products Research Laboratory (F. P. R. L.) sa sjedištem u South Farnborough-u. U toku 1927. god. F. P. R. L. premješten je u Princes Risborough, gdje su podignute nove zgrade, uređeni laboratoriji i postrojenja (vidi sliku 1 i 2). F. P. R. L. je jedna od institucija Britanske organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja (D. S. I. R.), a nalazi se pod Upravom za istraživanje šumskih proizvoda (F. P. R. B.). Na čelu F. P. R. L. nalazi se direktor F. Y. Henderson. F. P. R. L. pored uprave i ureda za crtanje i fotografiju, danas imade 12 odsjeka. To su: 1) Odsjek za građu drveta, 2) Odsjek za fiziku drveta, 3) Odsjek za sušenje drveta, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) Odsjek Odsjek´ Odsjek Odsjek Odsjek Odsjek Odsjek Odsjek Odsjek za mehaniku drveta, za konzerviranje drveta, za kemizam drveta, za mikologiju, za entomologiju, za mehaničku preradu drveta, za vanjske veze, za vezano i ušlojeno drvo i za publikacije i izvještaje. SI. 1. Glavna zgrada F.P.R.L. u Princes Risborough (Wood, June 1952) Odsjeci za fiziku drveta, kemizam drveta, mehaniku drveta, mehaničku preradu drveta, sušenje drveta, vezano i uslojeno drvo tvore tehnološki sektor F. P. R. L. Odsjeci za građu drveta, mikologiju, entomologiju i zaštitu drveta čine biološki sektor F. P. R. L.-a. U Odsjek za sušenje drveta uključen je i podosjek za savijanje drveta, a u Odsjek za publikacije i izvještaje Knjižnica F. P. R. L.-a. U F. P. R. L. danas radi oko 100 naučnih radnika bioologa, kemičara, fizičara, mašinskih inženjera i šumara, koji su eksperti za pojedina područja tohnologije drveta. Odsjek za građu drveta imade zadatak da identificira vrste drveta, da priprema opis anatomske građe, svojstva i upotrebe pojedinih vrsta drveta, da vrši istraživanja o odnosu između pojedinih elemenata građe i svojstava drveta. U odsjeku je izrađen ključ za listače, koji se nalazi u štampi. Isto tako je u štampi i anatomski atlas listača. U okviru ovog odsjeka vrše se i istraživanja fizologije osržavanja. Ovaj odsjek imade veliku kolekciju uzoraka i mikroskopskih preparata drveta. Uzorci dr |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 40 <-- 40 --> PDF |
LAYOUT OF LABORATORY BUILDINGS KEY TO LAYOUT PLAN SI. 2. Situacioni plan F.P.R.L. (Wood, June 1952) 1. Upravna zgrada: Sekcija za građu drveta, Sekcija za kemizam drveta, 2. Sekcija za mehaniku drveta, Ured za crtanje, 3. Laboratorij za ispitivanje drvnih Sekcija za vanjske veze, konstrukcija, Sekcija za mikologiju, 4. Sekcija za sušenje, Fotografski odio, 5. Sušionice, Sekcija za publikacije i izvještaje, 6. Laboratorij za savijanje drveta, Sekcija za fiziku drveta, 7. Sekcija za konzerviranje drveta, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 41 <-- 41 --> PDF |
8. Sekcija za vezano drvo, 16. Pilana, 9. Sekcija za entomologiju, 17. Bazen za trupce, 10. Sekcija za mehaničku preradu 18. Kotlovnica, drveta, 19. Vatrogasna postaja, 11. Oštračnica, 20. Kantina, 12. Tesarska radionica, 21. Eashladni toranj, 13. Šupa, 22. Laboratorij za ispitivanja drveta pod 14. Strojarnica, tropskim prilikama, 15. Radionica za pripremu materijala za 23. Garaže. istraživanje, veta složeni su prema botaničkoj klasifikaciji i po alfabetskom redu. Danas ova kolekcija imade više od 6000 vrsti drveta. Odsjek za fiziku drveta bavi se istraživanjem osnovnih fizičkih svojstava drveta: utezanja i bubrenja drveta, kretanja vode i vodene pare u drvetu, vodljivosti topline, vodljivosti elektricitete, modula elasticiteta i t. d. Problematika kojom se danas bavi ova sekcija je slijedeća: 1) istraživanje elastičnih konstanta za drvo, 2) istraživanje termičkih svojstava drveta, naročito vodljivosti topline specifične topline i odnosa između ovih svojstava i volumne težine te stepen vlage drveta; 3) istraživanje SI. 3. Sekcija za građu drveta (Wood, June 1952) električnih svojstava drveta (vodljivost elektriciteta, dielektrična konstanta) ; 4) istraživanje odnosa drvo — voda) ; 5) istraživanje veličine naprezanja u pojedinim dijelovima probe. Ovaj odsjek raspolaže sa najmodernijim aparatima i instrumentima za istraživanje fizičkih svojstava drveta. Odsjek za sušenje drveta dijeli se u dva pododsjeka. Prvi pododsjek bavi se istraživanjem sušenja drveta, a drugi istraživanjem savijanja drveta. Istraživanje sušenja drveta vrši se u malim, srednjim i normalnim sušarama. Uglavnom se vrše izraživanja sušenja kolonijalnih vrsta drveta u cilju utvrđivanja optimalnog režima sušenja za pojedine vrste drveta i različite debljine piljenica. Vrše se istraživanja sušenja piljenica visoko frekventnom strujom. Dosadašnji rezultati ovog istraživanja govore da ovaj način sušenja nije ekonomičan. Za vrijeme mog boravka bila je u gradnji jedna sušara sa pregrijanom parom u kojoj će se sušiti drvo kod visokih temperatura (do 115° C). Ovaj odsjek za sušenje drveta imade komore za kondicioniranje i to sa 30%, 45%, 60% i 90% relativne vlage uzduha, te 20° C temperature uzduha. Pododsjek za savijanje drveta bavi se istraživanjem savijanja masivnog i lameliranog drveta. Odsjek za mehaniku drveta bavi se ispitivanjem mehaničkih svojstava drveta. Do sada su se mehanička svojstva drveta ispitivala na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 42 <-- 42 --> PDF |
SI. 4. Nova eksperimentalna sušionica (Forest Products Research 1949) SI. 5. Laboratorij za savijanje drveta (Wood, June 1952) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 43 <-- 43 --> PDF |
SI. 6. Sekcija za mehaniku drveta, laboratorij za ispitivanje mehaničkih svojstava drveta, (Wood, June 1952) probama presjeka 2X 2 palca, a sada se prelazi na probu presjeka 2X 2 cm. Ovo se obrazlaže potrebom unifikacije metodike ispitivanja. Probe veličine presjeka 2X 2 cm manje su od dosadašnjih proba i zbog toga se dadu lakše izraditi posve čiste i bez ikakvih griješaka. Pored ovih ispitivanja ovaj se odsjek bavi i ispitivanj em cij elih konstrukcija iz drveta. Ovaj odsjek imade cio niz strojeva za ispitivanje mehaničkih svoj stava drveta (ukupno 22 stroja, od toga 6 univerzalnih strojeva). To su strojevi za ispitivanje čvrstoće na savijanje, čvrstoće na cijepanje, čvrstoće na smicanje, čvrstoće na udarac, tvrdoće i habanje. Na ovim strojevima mogu se ispitati standardne male probe veličine 2 X 2 cm i gre- SL 7. Stroj za ispffivanje habanja drveta de, Stupovi, rudnicko (Wood, June 1952) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 44 <-- 44 --> PDF |
drvo i t. d. Od univerzalnih strojeva dva su američkog porijekla (kapacitet po 60.000 lb), tri su engleskog porijekla (kapacitet po 10.000 lb) i jedan švicarskog porijekla (Amsler, 4000 kg). Stroj za ispitivanje habanja izrađen je po konstrukciji F. N. Armstrong-a. Rad na svim ovim strojevima uglavnom je mehaniziran. Gotovo svaki stroj imade napravu za crtanje diagrama. Metodika rada je djelomično prema internacionalnim standardnim propisima (London 1939, Geneve 1949), a djelomično prema britanskim standardnim propisima za ispitivanje mehaničkih svojstava drveta. Uz ovaj laboratorij postoji velika hala u kojoj su smještene naprave i uređaji za ispitivanje cijelih konstrukcija (structural tests). Tu se ispituju SI. 8. Ispitivanje krovnih konstrukcija (Timber Research) cijele konstrukcije, pojedini vezovi, konektori, lijepljeni nosači i t. d. Opterećenje ovih konstrukcija može doseći do 25.000 tona. Odsjek za konzerviranje drveta radi na istraživanju sredstava za konzerviranje i na istraživanju najboljih metoda konzerviranja. Ovaj odsjek uz laboratorij raspolaže sa malim pogonom za impregnaciju drveta. Odsjek se danas bavi,pitanjem konzerviranja rudničkog drveta, željezničkih pragova, stupova za vodove. Nadalje ispitivanjem pormeabiliteta drveta za razne konzervanse, ispitivanjem trajnosti drveta, zaštite drveta od napada Tereda i t. d. Odsjek za kemizam drveta bavi se istraživanjem kemizma drveta, holoceluloze, lignita i akcesornih sastojaka. Istražuju se domaće i kolonijalne vrste drveta. Kod obrade nekih vrsta drveta radnici trpe od dermatitisa. Utvrđeno je da je kod vrste drveta Paratecoma peroba uzročnik dermatitisa kristalinska tvar nazvana lapachonone. Utvrđena |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 45 <-- 45 --> PDF |
je elementarna analiza ove supstance i empirijska formula. Utvrđeno je da su kristali, koji se pojavljuju kod iroko-drveta, hidrat kalcij evog malata. U drvu rodezij ske tikovine, koj e je vrlo otporno na napadaje mikroorganizama, utvrđena je velika količina ekstraktivnih tvari (17 do 20%), uglavnom tanina i flobafema, a među tim tvarima i jedna u vodi topljiva kristalinska dušična tvar, nazvana »baikiain «, koja djeluje fungicidno. Ovaj se odsjek bavi i istraživanjem kolonijalnih vrsta drveta pogodnih , za proizvodnju celuloze, te proučavanjem onih vrsta drveta koje korodiraju Sl. 9. Mikološka sekcija, polica sa kulturama gljiva metal. Uz ovaj od-(Wood, June 19521 sj ek izgrađena j e mala pokusna tvornica ploča vlaknatica. Danas se vrše pokusi proizvodnje tvrdih i izolacionih ploča vlaknatica iz nekih kolonijalnih vrsta drveta. Odsjek za mikologiju bavi se istraživanjem mikroorganizama uzročnika pojedinih truleži, istraživanjem fungicidnosti sredstava za konzerviranje drveta, izoliranjem i konzerviranjem kultura mikroorganizama, ispitivanjem apsorpcije, fiksacije i penetracije pojedinih sredsta va za konzerviranje SI. 10. Entomološka sekcija, klasifikacija insekata drveta. Odsjek ras-(Wood, June 1952) polaže sa uređenim mikološkim laboratorijem te zajedno sa odsjekom za zaštitu drveta sa malim pokusnim postrojenjem za impregnaciju drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Uz labortorij uređena je kolekcija štetnih mikroorganizama i griješaka drveta. Odsjek za entomologiju drveta bavi se istraživanjem zaštite drveta od štetnih insekata (Lictus sp., Anobium sp., Xestobium rufovillosum, Hylotrupes bajulus i t. d.). Ispituju se sredstva za zaštitu -drveta, naročito kolonijalnih vrsta od štetnih insekata (DTT, insekticidne magle, pentaklorfenol i t. d.). Odsjek za mehaničku preradu drveta imade, uz veliki laboratorij za ispitivanje strojeva za preradu drveta, moderno uređenu pilanu sa oštračnicom i veliku radionicu za pripremu materijala za istraživanje. Laboratorij za ispitivanje strojeva za preradu i obradu drveta (Woodworking Research Shop) imade cio niz strojeva za preradu i obradu drveta (cirkulara, blanjalica, glodalica, bušilica, brusilica itd.). U ovom se laboratoriju vrše ispitivanja piljenja sa cirkularima, koji imadu cirkularni list sa 4 do 36 zubaca. Ispituje se upliv načina oštrenja zubaca (koso i okomito) na utrošak snage, trajnost zubaca i SI. 11. Bazen za trupce (Wood, June 1952) kvalitet reza. Broj okretaja cirkulara može se regulirati u širokim granicama, Ovdje se ispituje rad na blanjalici i upliv kuta noža na blanjalici. Broj okretaja u minuti ovih blanjalica može se regulirati u vrlo širokim granicama. Kut oštrenja noža kreće se od 5 do 45 stupnjeva. Isto tako ispituju se i ostali strojevi za obradu drveta. U pilani postoji osim horizontalne pile jarmače i vertikalne pile vrpčanice i cio niz pomoćnih strojeva. Uz pilanu su smještena dva mlina za usitnjavanje drveta, sa kojima se drvo usitnjuje za potrebe odsjeka za kemizam drveta. Radionica sa strojevima za obradu drveta (Woodworking Production Shop) služi za pripremu materijala za istraživanje za sve odsjeke F. P. R. L. Oštračnica snabdjevena je sa modernim strojevima za brušenje noževa i oštrenje zubaca pila. Odsjek za vezano (šperovano) i uslojeno (lamelirano) drvo sastoji se od pokusne tvornice za proizvodnju vezanog i uslojenog drveta i pripadnih laboratorija. Tvornica imade bazen za konzerviranje, jame za zagrijavanje trupaca, Ijuštilicu, automatske škare, sušaru za sušenje ljuštenih furnira, strojeve za obradu rubova furnira, strojeve za sastavljanje furnira, strojeve za nanašanje ljepila, preše za prešanje vezanog i uslojenog drveta, te ostale pomoćne strojeve. Uz tvornicu postoji uređen laboratorij za pripremu i ispitivanje ljepila. Trupci se prije Ijuštenja zagrijavaju u dvije jame. Zagrijavanje se vrši sa toplom vodom (70°—80° C). Transport trupaca do jame i od njih do ljuštilice vrši se pomoću jedne 5-tonske dizalice. Ljuštilica je proizvod američke tvrtke |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 47 <-- 47 --> PDF |
H. Merrit et Co; to je prema izjavi R. A. G. Knight-a najbolja ljuštilica. Dužina noža ljuštilice iznosi 2700 mm. Ljuštilica imade naprave za automatsko reguliranje kuta Ijuštenja, za brzinu ljuštenja i debljinu furnira. Ljušteni furnir namata se na posebne kalemove. Ovi kalemovi dižu se posebnom dizalicom na policu iznad konvejera automatskih škara. Konvejer pokreće furnir do škara, brzina kretanja furnira na konveieru dade se regulirati, što je važno za pravilnu klasifikaciju kvalitete furnira. Rad škara je potpuno automatiziran. Ljušteni i izrezani furnir dolazi u dvoetaznu sušaru tipa Merrit et Co. Brzina kretanja furnira u sušari SI. 12. Sekcija za vezano drvo, ljuštilica (Wood, June 1952) može se regulirati od 2 do 10 stopa u jednoj minuti. U posebnom odjelu furnir se sortira i na posebnim se strojevima obrađuju rubovi furnira, a zatim se furnir sastavlja u listove određene veličine. U posebnom odjelu vrši se nanašanje ljepila na listove furnira i prešanje listova u ploče vezanog ili uslojenog drveta. U tom odjelu postoji jedna normalna preša od 350 psi, sa automatskom kontrolom pritiska i temperature, i mala preša za eksperimentiranje od 1000 psi. Laboratorij imade aparaturu za ispitivanje čvrstoće veza. Ispitivanje se vrši po propisima britanskih standarda. Ovaj se odsjek bavi ispitivanjem ljepila, naročito pojedinih karbamidnih ljepila, ispitivanjem kvalitete veza pomoću dlijeta, (knife test), klasifikacijom ljepila, svojstvima ljepila, svojstvima vezanog i uslojenog drveta, ispitivanjem upliva kvalitete trupaca za ljuštenje, pri |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 48 <-- 48 --> PDF |
preme trupaca i tehnike ljuštenja, na kvalitet ljuštenog furnira, te ispitivanjem lijepljenja furnirskih ploča pomoću visokofrekventne struje. Odsjek za vanjske veze služi kao veza između industrije i javnih ustanova, te F. P. R. L.-a. U djelokrug odsjeka spada i propaganda, koja se vrši predavanjima, izložbama i člancima u stručnoj i dnevnoj štampi. Ovaj odsjek daje svima zainteresiranima informacije po pojedinim pitanjima iz područja tehnologije drveta, prima posjetnike, vodi ih kroz laboratorije i daje im sva pgtrebna obavještenja. Ovaj odsjek organizira posjetu i rad studenata i svih onih koji dolaze da se upoznaju sa organizacijom i radovima F. P. R. L. Odsjek organizira posebne tečajeve za racionalno iskorišćavanje drveta, upotrebu drveta, preradu drveta, sušenje drveta i t. d. U okviru ovog odsjeka vršena su posljednjih godina istraživanja o uplivu kresanja granja na kvalitet stabala, zatim istraživanja o odnosu između kvalitete drveta i šumsko uzgojnih mjera. Odsjek za publikacije i izvještaje imade zadatak da izvrši sve radove oko izdavanja svih vrsta publikacija: letaka, biltena, godišnjih izvještaja, knjiga i t. d. U okviru ovog odsjeka nalazi se i knjižnica. U knjižnici mogu se naći svi časopisi iz područja šumarstva i drvne industrije te srodnih područja. Knjižnica raspolaže sa svim publikacijama pojedinih naučnih institucija iz svih krajeva svijeta. U knjižnici se nalaze sva standardna djela iz područja šumarstva i drvne industrije. Pojedine stručne knjige nalaze se u priručnim knjižnicama pojedinih odsjeka, dok časopisi, bilteni i ostale periodične publikacije stoje na raspolaganju članovima Instituta u čitaonici knjižnice. U knjižnici svakom posj etniku stoji na raspoloženje kartoteka po strukama i autorima. 5. Timber Development Association, Ltd., London To je poznata i važna organizacija za unapređenje industrije i trgovine drvetom. Osnovana je 1934. god. Od 1948. god. to je u stvari tehnički i istraživački biro Federacije za trgovinu drvetom (The Timber Trade Federation), članovi T. D. A. daju pomoć godišnjim subvencijama, članstvo u T. D. A. nije vezano sa članstvom u Federaciji, članovi T. D. A. mogu biti i nečlanovi Federacije. Između T. D. A. i F. P. R. L. u Princes Risborough postoji uska i tijesna saradnja. Isto tako postoji čvrsta veza i saradnja između T. D. A. i engleske drvne industrije. T. D. A. imade savjet sa stalnim komitetima za financije, koordinaciju, planiranje, propagandu, upotrebu drveta i odgoj. T. D. A. imade pored tih komiteta sekretarijat i 6 regionalnih organizacija, članovi savjeta su predstavnici svih sekcija Asocijacije i vanjski predstavnici. Komitet za financije vodi brgu o održavanju upravi fondova Asocijacije. Komitet za planiranje vodi nadzor nad radom sekcije za propagandu i koordinira rad ostalih komiteta. Komitet za upotrebu drveta rukovodi sa tehničkim i konstruktivnim odjelom. Osnovni je zadatak ovog komiteta da radi na upoznavanju i standardizaciji drveta kao građevnog materijala. F. P. R. L. u Princes Risborough srađuje sa T. D. A. na istraživanju drveta, naročito na istraživanju drvnih konstrukcija, vezova (konektora), krovnih konstrukcija, upotrebljivosti novih vrsta drveća, konzerviranju drveta, zaštiti drveta od insekata, zamjeni rijetkih i skupih vrsta drveta |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 49 <-- 49 --> PDF |
sa vrstama kojih imade dovoljno i koje su jeftine. U zadnje vrijeme proučava se pitanje zamjene tikovine sa drugim vrstama drveta. U tu svrhu izgrađene su palube od drugih vrsta drveta na mnogim brodovima u eksperimentalne svrhe. Asocijacija organizira cio niz kurseva za trgovački podmladak. U 1949. god. organizirani su kursevi T. D. A. na 65 koledža. Broj slušača na ovim kursevima iznosio je 4000. Na kraju kursa polažu se ispiti iz raznih područja tehnologije drveta i praktične trgovine drvetom. T. D. A. organizira i studij drvne industrije i trgovine drvetom, koji traje tri godine. Nakon toga studija slušači polažu ispite i dobivaju svjedodžbu, koja je kvalifikacija za rad u drvnoj industriji. Osim toga postoji i dopunski studij od 2 godine. Za instruktore T. D. A. drže se posebni kursevi, koji traju tjedan dana, a održavaju se na univerzitetu u Cambridgeu. Za one koji su završili trogodišnji studij u Cambridgeu drže se godišnje kursevi u F. P. R. L. u Princes Risboroughu. Za vrijeme ovih kurseva vrše se specijalizirani radovi u svakom odsjeku F. P. R. L. T. D. A. drži kurseve po cijeloj Engleskoj. Ovi se kursevi drže na traženje različitih lokalnih i školskih vlasti. Kursevi su do sada održani u 10 centara, a organizirani su za pojedine odjele upravnih organa, za učitelje u graditeljskim i obrtničkim školama i t. d. Odjel za informacije i statistiku raspolaže sa knjižnicom. Ovaj odjel izrađuje različite zidne karte, filmove, T. D. A. mape komercijalnih vrsta drveća, grafikone, fotografije i t. d. Knjižnica imade veliki broj knjiga, brošura, rasprava i t. d. i izmjenjuje literaturu sa oko 75 domaćih i inostranih organizacija, te održava 83 područne knjižare. Uz glavnu upravu postoje još i 6 regionalnih organizacija. One se dijele na: škotsku (Glasgow), sjeveroistočnu (Leeds), sjeverozapadnu (Manchester), centralnu i istočnu (Leicester), jugozapadnu (Bristol) i londonsku (London). Na čelu svake regionalne organizacije stoji jedan službenik-upravitelj. Regionalne organizacije dijele se na 19 područja sa upraviteljima, komitetima i sekretarijatima. Regionalni službenici vode brigu o trgovačkim relacijama i interesima potrošača, podržavaju vezu sa lokalnim vlastima, arhitektima, graditeljima i potrošačima; organiziraju lokalne tečajeve, stručne sastanke, izložbe, predavanja i održavaju vezu sa lokalnom štampom. Odjel za propagandu i publikacije izdaje časopis »The Quarterly Review«, poznatu seriju crvenih knjižica (Red Booklets), zatim bilten »Constructional Research Bulletin«, različite nacrte, filmove i t. d. Ovaj odjel imade zadatak da proučava organizaciju tržišta, snabdijevanja i da organizira posjete. Summary The author describes in few words the University Department of Forestry in Oxford, the Commonwealth Forestry Bureau in Oxford, the Forest Products Research Laboratory at Princes Risborough as well as the Timber Development Association in London. The travel took place during the two months in 1952. |