DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
paradoksni dualizam val — čestica u optici i atomistici). Svakako da će buduća istraživanja bazirana na fiziološkim saznanjima bezuvjetno u potpunosti riješiti ovaj zanimljiv problem. VISINSKI PRIRAST I FRUKTIFIKACIJA. Premda su i za rješavanje ovog problema potrebna prije svega solidna naučna istraživanja, interesantno ga je promatrati u svijetlu C/N teorije. Općenito uzevši s obzirom na vremenski nastup i redoslijed kulminacije visinskog prirasta i početne fiziološke zrelosti, mogu se razlikovati dva osnovna slučaja. Prvi je, kad primarno značenje imaju nasljedni faktori, a to je onda, kad opstoji harmonija između unutarnjih i vanjskih uvjeta. Drugi je, kad primarno značenje imaju vanjski faktori koji izrazito mijenjaju normalni tok života dan nasljednim osebinama. Šumska vrsta vrši svoje životne funkcije nesmetano i potpuno u skladu sa svojom genetskom konstitucijom pod normalnim vanjskim uvjetima t. j . klimatski, edafskim, orografskim, biotskim i šumskozadružnim uvjetima koji vladaju u asocijaciji tipičnoj za ovu vrstu, u jednoj uravnoteženoj biocenozi, na koju se dotična vrsta prilagodila kroz tisućljeća. »Što se tiče unutrašnjih uslova, nije teško primijetiti određenu zakonitost, a ta je, da doba spolne zrelosti obično nastupa poslije kulminacije visinskog prirasta; kad prođe veliki period rasta, kad počne padanje prirasta, nastupa i doba spolne zrelosti.« (Morozov) No ne samo genijalni Morozov nego i cijeli niz drugih istraživača izražava misao, da fiziološka zrelost i obilno plodonošenje kod šumskog drveća nastupa u pravilu iza kulminacije visinskog prirasta. S obzirom na nastup spolne zrelosti kod pojedinih vrsta Morozov zaključuje da kod vrsta koje brzo rastu, a to su svjetloljubive vrste, rano kulminira visinski prirast i rano nastupa spolna zrelost, dok vrste koje rastu sporo a to su sjenoljubive vrste, kasno kulminira visinski prirast, pa i kasnije dostižu spolnu zrelost. Sve ove pojave dadu se objasniti sa C/N teorijom. Teže je protumačiv drugi slučaj t. j . kad vanjski faktori mijenjaju nasljedne osebine. Opće je poznato da sa lošijim bonitetom dolazi do kasnije kulminacije visinskog prirasta, pa ovo i navodi na misao, da i do fruktifikacije dolazi kasnije. Time se dolazi u sukob sa činjenicom da na lošijim tlima izvjesnih staništa dolazi do ranije fruktifikacije. Međutim interesantna su Balenova dendrometrijska istraživanja čempresa i alepskog bora koja su uslijed malog broja stabala samo grubo orijentaciona, no koja pokazuju da prirasno-visinska krivulja kod ovih stabala ima svoju kulminaciju vrlo rano (između 5 i 20 godina). Samo dva stabla imaju još i drugu kulminaciju u kasnijoj dobi. Ta istraživanja bi upućivala na to, da na lošijim tlima gdje ima obilje svijetla i topline, dolazi rano i do kulminacije visinskog prirasta. Zakonitost dakle ne bi bila poremećena što je TI skladu sa C/N teorijom. UTJECAJ POŽARA I MEHANIČKIH POVREDA NA FRUKTUACIJU. Još iz antičkih vremena poznato je prstenovanje biljaka kao način za ubrzanje cvatnje ili plodonošenja. Danas se je opet počeo upotrebljavati u voćarstvu, kad se želi potaknuti na plodonosnost mlada biljka snažnog vegetativnog razvitka. Postoji nekoliko načina. Prvi je, kad se odstrani kora na deblu u obliku prstena bez povrede kambija, dakle samo floemski dio. Drugi je kad se odstrani kora u obliku jedne polukružne \ |