DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Toumey i Korstian kažu za plodonosnost šumskog drveća: »Tvorba sjemena zavisi najviše o iznosu ili rezervi ugljikohidrata i dušičnih tvari pohranjenih u drvetu. Ovo jako varira u ovisnosti o nasljednim karakteristikama i vanjskim faktorima. Uglavnom njihovo relativno bogatstvozavisi o: 1. vrsti ili varijetetu, 2. starosti stabla, 3. uvjetima tla, 4. klimi, naročito temperaturi vegetacijske periode, 5. opsegu krošnje i korjenove površine«. »Ugljiko-dušični omjer duboko utječe na produkciju sjemena.« Daljnja izlaganja temelje se na dosad opisanim shvaćanjima. Ali prije nego prijeđemo na razmatranja postavljenih pitanja, još nekoliko općenitih riječi. Klijanjem sjemena ugljikohidrati se troše respiracijom, dolazi do relativnog povećanja dušika, pa je C/N faktor nizak. Slijedi period vegetativnog razvitka karakteriziran niskim sadržajem ugljikohidrata i prilično visokim sadržajem dušika. Asimilati koji se stvaraju u ovom periodu najvećim se dijelom troše na izgradnju novih biljnih dijelova. No tokom vremena postepeno se povećava njihova zaliha i kad sadržaj ugljikohidrata dostigne izvjestan iznos, odnosno bolje reći kad se postigne povoljan C/N omjer (a vrijeme toga dirigirano je nasljednim i vanjskim faktorima) vegetativan razvitak se smanjuje, biljka postaje fiziološki zrela, počinje fruktificirati. Razumljivo, da kod jedne šumske vrste dolazi do povoljnog omjera ranije kod stabla na osami ili sa djelomično oslobođenom krošnjom nego kod stabla u sastojini; prije na južnoj ekspoziciji i južnoj granici njenog geografskog prostranstva nego na sjevernoj granici ili sjevernoj ekspoziciji. Ranije u donjim dijelovima visinskog pojasa nego u gornjim. Nadalje do plodonošenja dolazi ranije, ali je ono manje obilno na izvjesnim lošim tlima, a kasnije i obilnije na boljim tlima. Nakon dostignuća fiziološke zrelosti plodonošenje se zbiva kod nekih vrsta obilno svake godine, a kod drugih manje ili više pravilno nakon određenog perioda. Prelazilo bi okvire postavljenog cilja kad bi se ovdje raspravljalo opširnije o periodicitetu plodonošenja. Ovdje treba napomenuti samo neke momente, koji su u očiglednoj vezi sa C/N omjerom. Vjeruje se da periodicitet ovisi o potrebnom vremenu nadoknade potrošenih ugljihokidrata. Poznato je nadalje, da bogata sjemena godina dolazi nakon perioda suhih i toplih godina (Dengler, Horvat, Tsehermak, Baker), koje su očigledno pogodne za akumulaciju ugljikohidrata a nepogodne za apsorpciju dušika. S tim u vezi naročito su zanimljiva Hookerova istraživanja sezonskih promjena u kemijskom sastavu izbojaka jabuke. Na izbojcima koji su sadržavali mnogo škroba a malo dušika u vrijeme diferenciranja pupova, razvili su se cvjetni pupovi. Na izbojcima sa malim sadržajem škroba, a velikim sadržajem dušika, razvili su se lisni pupovi. U prilog toga govore i ovi zanimljivi pokusi. Ako na grančici ispod pupa prije njegovog diferenciranja na cvjetni ili lisni načinimo zarez, iznad njega će se sakupljati ugljikohidrati pa dolazi do stvaranja cvjetnog pupa. Ako pak načinimo zarez iznad pupa, tada ne dolazi do akumulacije ugljikohidrata, nego do relativnog povećanja dušika, pa se ne stvara cvjetni nego lisni pup (Knapp-Auchter). |