DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 31 <-- 31 --> PDF |
vanje sa dušikom smanjivano do izvjesne granice, trošenje ugljikohidrata se je također smanjivalo. Slijedilo je f ruf tif ikacij a. (Biljka u toku svojeg razvitka prelazi iz jednog stanja u drugo). Do pio´donošenja dakle ne dolazi ni sa visokim sadržajem ugljikohidrata niti sa visokim sadržajem dušič"nih tvari; onda kad između njih postoji povoljan omjer. Nadalje izlazi da u većini slučajeva (I. II. III.), sve što povećava koHčinu asimilata ili što sprečava apsorpciju dušika, dovodi do povoljnog odnosa ugljikohidrata i dušičnih tvari, pa podupire plodonošenje. Suprotno od ovoga pospješuje vegetativno rastenje. Mnogobrojna opažanja i eksperimenti (većinom američkih istraživača) izvršenim ne samo na jednogodišnjem poljoprivrednom i ukrasnom bilju, nego i na maslini, jabuci i drugim voćkama potvrđuju C/N teoriju. U praksi (poljoprivrede i hortikulture) može se iskoristiti ovo saznanje tako, da na temelju morfoloških i ekoloških značajki neke biljke, odredimo kojoj navedenoj grupi pripada i poduzmemo mjere sa kojima reguliramo C/N omjer. Po Curtis-Clark-u biljku pod uvjetima II. možemo potaknuti na plodonosnost sa smanjivanjem vode u tlu, smanjivanjem dušika u tlu sa podsadnjom (na pr. trave u voćnjacima) ili prevrtanjem humusa omogućivši time jači razvitak mikroorganizama, koji ga rastvaraju, rezanjem korijena i time smanjivanjem primanja vode i mineralnih tvari, prstenovanjem stabla i povećanjem intenziteta svijetla. Sve ove mjere smanjuju vegetativan razvitak i sadržaj dušika u biljci a povećavaju akumulaciju ugljikohidrata. S druge strane, smanjivanje krošnje obrezivanjem, obrada tla, a naročito gnojenje i natapanje, još više odlažu plodonošenje. Ove mjere pogoduju plodonosnosti biljaka pod uvjetom IV. C/N teorija dobro objašnjava mnoge pojave, no ona ima svojih nedostataka. Ne zna se ni približno koji omjer C/N uzrokuje fruktif ikacij u kod pojedinih vrsta. Uzrok je tome činjenica da se ugljikohidrati i dušične tvari u biljci nalaze u različitim oblicima i imaju mnogo različitih funkcija, uslijed čega dolazi do razmimoilaženja u shvaćanju koji su sastojci najvažniji. Neki smatraju da je najvažniji odnos između topljivih ugljikohidrata i topljivih dušikovih spojeva, a drugi, između raspoloživih ugljikohidrata i totalnog dušika i t. d. Druga je teškoća postojanje izuzetaka koje ova teorija ne može objasniti. Tako Baker navodi pokuse gdje se sa obilnim gnojenjem sa dušikom, povećala produkcija sjemena u šumi bukve i sladornog javora, kod bukve za četiri do pet, a kod javora za bar 30 puta. Slično je i u jednom pokusu sa hrastom, pa autor preporučuje opreznost. Svakako ovo upućuje na to da je C/N teorija daleko preslaba da posve objasni plodonošenje. U ovom procesu sigurno sudjeluje još čitav niz drugih važnih i manje poznatih momenata, u prvom redu hormona1. Povoljan C/N omjer vjerojatno nije uzrok nego posljedica ili popratna pojava nekog drugog faktora koji upravlja fruktif ikacij om. No C/N teorija bez sumnje unapređuje razumijevanje i približava nas spoznaji mnogih pojava u vezi sa plodonošenjem, pa moderna biljno-fiziološka i šumarska (Dengler, Tourney-Korstian, Tschermak, Baker) shvaćanja ovog problema ističu veliki utjecaj C/N omjera na produkciju sjemena. Tako na pr. u odličnom djelu »Foundations of Silviculture« (1947), 1 Izgleda, prema novim istraživanjima, da se cvjetni hormoni stvaraju u lišću. 325 |