DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
nauka zadovoljava sa konstatacijama vanjskih i konačnih životnih manifestacija šumskog drveća. Jasno da takova opažanja bez solidnog poznavanja složenih unutarnjih zbivanja, ne mogu pružiti čvrsti oslonac u rješavanju mnogih pitanja. Plodonošenje također nema solidnu naučnu interpretaciju. Znatan korak naprijed s obzirom na rješavanje nekih već odavna opaženih (i oprečnih) pojava, učinjen je sa C/N teorijom. C/N TEORIJA. Evo njenog kratkog prikaza prema Mili eru, Wrightu, i Curtis — Clarku-u. C/N teorija, C/N hipoteza, C/N razmjer (C/N ratio) ili teorija odnosa ugljikohidrata i dušičnih tvari, vezana je prvo uz ime Klebsa (1910), koji je u svojim istraživanjima na gljivama, algama i nekim cvjetnjačama, dokazao da odnos ugljikohidrata i dušičnih tvari u biljci igra najveću ulogu u određivanju da li će slijediti vegetativni razvitak ili plodonošenje. Drugim riječima da uvjeti vegetativnog razvitka ne pogoduju plodonosnosti i obratno. Tako se potvrdila odavno poznata činjenica da jako gnojene biljke usprkos snažnog razvoja donašaju vrlo malo ploda. Nadalje iz tog izlazi, da reprodukcijom ne upravljaju samo nasljedni faktori, nego da ona nastupa kad su zadovoljeni i određeni vanjski uvjeti, naročito oni koji uvjetuju prisustvo ugljičnih hidrata i dušičnih tvari u biljci u jednom povoljnom omjeru. Kraus i Kraybill (1918) mnogo određenije formuliraju C/N omjer i uslove s obzirom na C i N svrstavaju u četiri osnovne grupe, uz pretpostavku da su voda i ostale mineralne tvari prisutne u dovoljnoj količini. I. Bilje sadrži malo ugljikohidrata a mnogo dušika. Slab rast sa nikakvim ili vrlo malim plodonošenjem. Karakteristično za bilje na bogatim tlima sa vrlo malo svjetla ili kod drveća čije su krošnje godinama ogoljele od gusjenica ili nečeg drugog. Biljni dijelovi nježni i vodeni. II. Bilje sadrži osrednje ugljikohidrata a mnogo dušika. Jak vegetativan razvitak sa nikakvim ili vrlo malim plodonošenjem. Cijela količina ugljikohidrata troši se na rast. Karakteristično za bogata tla sa umjerenim svjetlom. Događa se i u jako obrezanim voćnjacima. Tkivo stabljike i lišća jače i postiže maksimalan obujam. Priličan sadržaj vode. III. Bilje sadrži umjereno dušika, a mnogo ugljikohidrata. Umjereni rast i obilno plodonošenje. Karakteristično za prosječno plodna tla i umjerenost svjetla. Stabljika je drvenastija, manjeg obujma i sa manjim sadržajem vode. Lišće čvršće i svjetlo zeleno. IV. Bilje sadrži jako mnogo ugljikohidrata a malo dušičnih tvari. Vrlo polagan rast sa malim ili nikakvim plodonošenjem. Karakteristično za neplodna tla sa oskudicom dušika a sa mnogo svjetla. Bilje jako drvenasto, sa malim sadržajem vode. Listovi mali, čvrsti i žućkasto-zeleni. SvakaKO da u prirodi postoji niz prijelaza između ova četiri osnovna uvjeta. Nadalje dolazi do novih kombinacija s obzirom na promjene drugih neophodnih čimbenika, kao na pr. vode, temperature, kalija, fosfora i t. d. Od svih faktora koji uvjetuju stvaranje povoljnog C/N omjera, najveće značenje ima snabdijevanje sa dušikom. Kada se njegovo snabdijevanje u eksperimentima Kraussa i Kraybilla mijenjalo, u skladu s tim mijenjala se i konsumpcija ugljikohidrada. Pri obilnom snabdijevanju i ako je produkcija ugljikohidrata bila velika, cijeli se iznos trošio na snažan vegetativan razvitak, pa je plodonošenje izostalo. Kada je snabdije 324 |