DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 29 <-- 29 --> PDF |
se vršiti samo izuzetno i to samo do granice ekonomičnosti, koju treba najtačnije proračunati, a za proračunavanje mogu se primeniti i napred date formule. 0 izračunavanju količinskog i kvalitetnog iskorišćenja ovde se neće govoriti, jer je to predmet posebnog rada. NEKI PROBLEMI FRUKTIFIKACIJE I C/N TEORIJA Glavač ing. Mladen, Zagreb U U VOD. Prije nekoliko godina objavljene su u našem listu rasprave ing. Panova »Načelna razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća«, i ing. Špiranca »Još o početnoj fiziološkoj zrelosti šumskog drveća«, u kojima se tretiraju za naše šumarstvo neobično važni i do sada nenačeti problemi. Autori u njima prije svega ukazuju na značenje ovog pitanja za našu privredu, zatim na nemogućnost korištenja inozemnih podataka u našoj zemlji, problematiku cijelog niza pojava i načelne smjernice i metode proučavanja plodonosnosti. Svrha ovog članka nije razmatranje centralnog problema, t. j . poznavanja plodonosnosti našeg drveća, nego prikaz nekoliko pitanja, koja spomenuti autori ostavljaju najvećim dijelom otvorena (a ističu važnost njihovog rješenja), u svjetlu jedne vrlo zanimljive teorije koja zauzima u najmodernijoj botaničkoj i šumarskoj literaturi dosta prostora. Ova se pitanja sastoje od slijedećih točaka: 1. Da li fiziološka zrelost nastupa ranije na boljim ili lošijim tlima 2. Kakav je odnos između visinskog prirasta i rađanja sjemena 3. Utjecaj požara i mehaničkih povreda na fruktifikaciju 4. Utjecaj biljaka i životinja koji ometaju normalan razvitak drveća Svako ovo pitanje je vrlo složeno, jer općenito uzevši život drveća a i svaki fiziološki proces kao na primjer plodonosnost, rezultat je kompleksa unutarnjih (najvećim dijelom nasljednih) i vanjskih, ekoloških faktora. Svaki pojedini od tih faktora sastavljen je opet od mnoštva elemenata, koji su po svom kvalitetu i intenzitetu upravo neshvatljivo raznolični, ovisni i isprepleteni ne samo međusobno nego i sa elementima ostalih faktora. Nadalje svaki od tih činilaca počevši od koncentracije iona u tekućoj fazi tla pa nadalje, podvrgnut je neprekidnim promjenama u vremenu. Broj kombinacija njihovog skupnog djelovanja je beskonačan. Svaki pojedini individuum karakterizira jedna od tih kombinacija, t. j . ona daje specifičnost svim njegovim životnim fenomenima. Drveće koje ima približno jednake unutarnje i vanjske faktore, pokazuje i približno iste životne fenomene. Za mnoge svakodnevne probleme prakse, koji su odraz fizioloških procesa u drveću (a koju smo složenu prirodu istaknuli), nemamo zadovoljavajuće rješenje. Osnovni uzrok ovome je to, što je fiziologija drveća još uvijek na žalost mutno područje, a možda i nije pretjerano reći »terra incognita« (pokusi se rijetko vrše na šumskim vrstama zbog dugog trajanja životnog ciklusa). Zato se često ne samo praksa nego i šumarska |