DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Međutim zemlje Bliskog Istoka i Sev. Afrike kao i Indija, Indonezija i dr., u budućnosti mogu igrati daleko značajniju ulogu u našem izvozu. Potrošnja drveta u ovom zemljama danas je još izvanredno niska, ali paralelno sa političkim osamostaljenjem i brzim ekonomskim razvitkom, ove zemlje, koje praktično nemaju šuma, sve više će morati da uvoze drvo i njegove proizvode. Od svih evropskih zemalja izvoznica, Jugoslavija ima najbolji položaj prema ovom ogromnom području, mada kao tržištu drveta još nerazvijenom. Napori koje naša zemlja u ovoj godini čini za uspostavljanje trgovinskih odnosa sa ovim zemljama, dovešće do intenzivnije robne razmene. Za naše industrijske proizvode uopšte, a posebno za finalne proizvode od drveta, naročito šper i druge ploče, ovo tržište će u budućnosti biti sve povoljnije, s jedne strane zbog pogodnog prirodnog položaja i transportnih uslova, a s druge, zbog malih mogućnosti konkurencije od strane nordiskih zemalja. Razvitak tih odnosa će svakako zavisiti od tempa privrednog razvitka tih zemalja kao i od naših izvoznih mogućnosti proizvoda finalne prerade drveta. Izloženi podaci o odnosima u proizvodnji i potrošnji drveta u Evropi, kao i o našem izvozu, pokazuju relativno mali značaj Jugoslavije kao suficitarne zemlje. To je s jedne strane posledica relativne privredne zaostalosti naše zemlje i onih industriskih grana koje prerađuju drvo, a s druge, prirodnih uslova, stanja i strukture našeg šumskog fonda. Isto tako, niske proizvodne mogućnosti naših šuma, naročito u NR Srbiji i Makedoniji, sa drvnom masom koja je daleko ispod normale, neracionalno iskorišćavanje drveta u industriskoj preradi i drugim područjima upotrebe, rasipničko trošenje za ogrev i velike količine otpatka i t. d., sve to čini da drvo i u našoj ekonomici, prema potencijalnim mogućnostima igra još uvek relativno malu ulogu. To između ostalog pokazuju i podaci o našem izvozu upoređeni sa izvozom industriski razvijenih zemalja. Preorijentacija na kombinovano i svestrano iskorišćavanje drveta kao sirovine, naročito putem hemiskih postupaka i dobijanje proizvoda visoke vrednosti, jeste jedini put za izlazak iz zaostalosti i primitivizma u proizvodnji na ovom sektoru. A to je uopšte — put industrijalizacije naše zemlje. Stoga i pitanje podizanja uloge naše zemlje na međunarodnom drvnom tržištu kao i izmena strukture našeg izvoza, nije izolovano pitanje šumske privrede, nego samo jedan, i to vrlo važan sektor naše borbe za podizanje ekonomske moći zemlje. LITERATURA I IZVORI: 1. U. N. Economic Survey of Europe since the War, Geneva 1953. 2. FAO: Yearbook of Forest Products Statistics 1947, 1948, 1948, 1950, 1951 i 1952 g. 3. FAO: European Timber Statistics 1913—1950, Geneva 1953. 4. U. N. i FAO: European Timber Trends and Prospects, Geneva 1953. 5. — Geografski Atlas, Zagreb 1951. €. — Statistika spoljne trgovine Kr. Jugoslavije za godine 1920 do 1939, izdanje Min. finansija 7. — Statistika spoljne trgovine Kr. Jugoslavije za 1940 g. (neobjavljeni podaci bivšeg Ministarstva spoljne trgovine FNRJ). 8. — Statistika spoljne trgovine FNR Jugoslavije za 1950, 1951 i 1952 izd. Saveznog zavoda za statistiku i evidenciju. 9. Marinović : Šumsko privredna geografija, Beograd 1934. 10. — Weltforstatlas, izd. Zentralinstitut für Forst- und Holzwirtschaft, Hamburg- Reinbek, 1951. 11. — Neobjavljeni podaci »Jugodrva« o izvozu proizvoda šumarstva za godine 1946, 1947, 1948 i 1949. |