DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 23     <-- 23 -->        PDF

na odgovarajuće količine oblog drveta, onda je cena 1 m3 oblovine u tim
zemljama bila za 2,1 puta viša nego kod nas. Ili drugim recima, da bi
postigle iste vrednosti ove zemlje treba da troše dva puta manje sirovine.


Kod proizvoda šumarstva najnižu cenu postizalo je ogrevno drvo,
14,13 dolara po toni (proizvodi koji učestvuju sa ispod 0,8% nisu uzeti
u obzir) a najvišu stolice od savijenog drveta, 362,89 dolara. Višu cenu:
postizali su neki proizvodi (orahovi i hrastovi furniri, pletarske izrade
i si.) koji su učestvovali u izvozu sa ispod 0,5% po vrednosti. Na slici 7
prikazane su relativne jedinične cene pojedinih´proizvoda kao i odgovarajuće
procentualno učešće tih proizvoda u izvozu. Ako se cena ogrevnog
drveta izjednači sa 100, onda dobijemo sledeću sliku o cenama ostalih,
proizvoda:


ogrevno drvo
bukovo celulozno drvo
100
174
ekstrakti za štavljenje
bukov furnir
1.184
1.315
meko celulozno drvo
žeij. pragovi
drveni ugalj
rezana čet. građa
frize
rezana građa bukve
rezana građa hrasta
sanduci
200
205
317
503
506
549
777
879
sirov nameštaj
šper ploče
kancelarijski nameštaj
nebeljena celuloza
polirani i bojen nameštaj
stolice od savijenog drveta
orahov furnir
hrastov furnir
1.518
1.531
2.146
2.471
2.529
2.568
3.399
3.438
parketi
furnirski orahovi trupci
992
1.130
pletarske izrade 4.735


Razlike u cenama kod ovih proizvoda ne mogu se isključivo tumačiti


o razlikama u stepenu obrade. Tu igraju ulogu i sami prirodni faktori;;
na pr. razlika u ceni između bukovog i orahovog furnira (renta!), zatim;
konjuktura, pa i moda i ukus potrošača (na pr. za pletarske izrade). Ipak,.,
može se uzeti da cene osnovnih proizvoda u najvišoj meri određuje količina
u njima opredmećenog rada, i da je odnos između tih cena ustvarii
posledica nejednakog stepena obrade. ,
Iz slike se vidi da smo uglavnom izvozili kabastu robu male vrednosti.
Proizvodi veće vrednosti, iznad 150 dolara po toni, skoro po pravilu
su zastupljeni u izvozu sa manje od 1%.


Polazeći od cena iskazanih u statistici Spoljne trgovine FNRJ za
1952 godinu, može se doći do interesantnih podataka o ekvivalentima između
pojedinih izvezenih proizvoda šumarstva i druge uvezene robe.
Tako je na pr.: jedan kamion srednje nosivosti = oko 560 prostornih
metara ogrevnog drveta, ili = oko 105 m3 rezane četinarske građe, ili
= oko 24 m3 šper ploča, ili == oko 11 tona bojenog i poliranog nameštaj a.
Jedna tona rotacione hartije = 12,4 prostornih metara mekog celuloznog
drveta, ili = 0,94 m3 šper ploča, ili = 0,43 tone nameštaj a.


Daljim obračunom radnog vremena potrebnog za proizvodnju ovih
količina proizvoda (kod nas i u zemlji iz koje se uvozi) došlo bi se do
karakterističnih podataka o neekvivalentnoj razmeri ljudskog rada kroz;
ove proizvode, na bazi nejednake proizvodnosti rada, ali to izlazi iz okvira,
ovog članka. Navešćemo samo radi ilustracije da je (prema konverzionim
faktorima FAO) za jednu tonu rotacione hartije potrebno 3,0 m3:


Sli