DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1953 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Ind. razvijene
zemlje


Manje
razvijene
zemlje


Grupa A


Belgija, Danska, Francuska,
Nemačka, Irska,
Holandija, V. Britanija,
Švajcarska, Mađarska,
Italija


Bugarska, Grčka, Portugalija,
Španija, Turska


po
mil,m3 stan.


3


m


119,40 0,50


6,50 0,10


125,90


Qrupa B


Finska, Norveška,
Švedska, Austrija,
Cehoslovačka


Poljska, Rumunija, Jugoslavija


po
mil/m3 stan.
m


31,30 0,91


16,20 0,30


47,50


Osim potrošnje u apsolutnim i relativnim pokazateljima od naročitog
interesa je struktura potrošnje za obe grupe zemalja, što je dato u sledećem
pregledu: (lit. 4)


Struktura potrošnje tehničkog drveta u 1950 g. (bez furnira i šperploča)
u mil. m3 — ekvivalentne količine oblog drveta


Građevinarstvo
Rudarstvo
Transport i veze
Stolarija i druge izrade
Ambalaža
Novinska i druga hartija (osim


hartije za ambalažu)
Tekstilna vlakna i drugi proizvodi
od celuloze


Gr u p a A Gr u pa B
mil/m3 0/70 mil/m3
/O »
39,8 35,2 26,7 53,4
13,5 11,9 3,5 7,0
7,7 6,8 3,4 6,8
14,9 13,2 6,6 13,2
19,9 17,6 5,6 11,2
11,8 10,4 2,8 5,6
5.5 4,9 1,4 2,8
113,1 100 50,0 100


Iz ovoga se vidi da je u svim sektorima potrošnje veće relativno
učešće kod grupe A nego kod grupe B, izuzev građevinarstva, dok je
učešće u stolariji i transportu jednako; odnosno, zemlje grupe B odlučujuće
količine, 53,4% troše u građevinarstvu. Unutar ovog najvažnijeg sektora
potrošnje u grupi A dolazi na novogradnje (gradske i seoske) 71,0%,
dok u grupi B svega 53,6%, a na seosko građevinarstvo (bez novogradnji)
u prvoj grupi 29,0% a u drugoj 46,4%. Na račun građevinarstva u grupi A
je znatno veće učešće drveta za ambalažu, hartiju, rudarstvo i tekstilna
vlakna. Ako se dalje izvrši podela ovih zemalja kao gore, na industriski