DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 5 <-- 5 --> PDF |
učnih eksrerimenata. Konačno, kod naših bijelih topola to predstavlja najefikasniji metod masovnog razmnožavanja. Vegetativno razmnožavanje izbojcima iz korijena je sporo i skupo. Reznice ovdje ne dolaze praktički u obzir i trebalo bi provjeriti ukoliko su drugačiji navodi u našoj novijoj literaturi potvrđeni.* Kako je poznato iz cvijeta topole razvija se tobolac, koji puca nadvoje (posve rijetko natroje ili četvoro) i iz njega ispada mnogo sitnih sjemenki, na kojima je mnoštvo dugih i bijelih celuloznih niti (kunadra). Kad takva sjemenka padne na tlo, njena joj je kunadra manje korisna. Ona je bila od velike koristi dok ju je vjetar raznosio. Kunadra u većini slučajeva sprečava kontakt ploda s tlom, a bez toga nema klijanja. Mnoštvo onih celuloznih vlakanaca, koja su gusto jedno uz drugo onemogućuje naime sitnoj i lakoj sjemenci da prione uz čestice tla i u^ije potrebnu vlagu. Posljedica je toga da sjeme ne proklije, nego se posuši i propane. Crtež br. 1. — Populus nigra L. — Tobolac u zatvorenom i otvorenom stanju. — Orig. Fig. 1. — Populus nigra L. — Capsule To se dešava obično kod sjetve u rasadniku. Tek jednom malom broju sjemenki uspije da naiđe na povoljne okolnosti i da nikne. To je vjerojatno jedan od razloga da se misli kako topolova sjeme ima slabu klijavost. Miješanje s pijeskom i lako pokrivanje je nešto bolje, ali i tu rezultat vrlo često podbacuje. Bilo je prirodno, da se nakon toga nastojalo sjeme očistiti od kunadre i onda tako očišćeno sijati. Taj posao je zamoran i teče sporo, ali je koristan jer očišćeno sjeme klije vrlo dobro. Da bismo izbjegli čišćenju sjemenke od njenih vlakanaca, mi smo je sijali zajedno s vlakancima. Taj postupak uspješan je jednako kod bijele kao i crne topole. Ukratko opisan on izgleda ovako: * Dr. D. C. Petrović, Rad u šumskim rasadnicima, Beograd 1948, str. 127. |