DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 43 <-- 43 --> PDF |
završetka rukopisa do izlaska iz štampe »Dendrologije« uzrok je, da u knjigu nisu ušli neki najnoviji rezultati istraživanja. Zbog toga je jamačno izostao i poljski jasen (Fraxinus angustifolia), o kojemu danas imamo već prilično pisanog materijala. U II. izdanju bit će ove» manjkavosti zacijelo popunjene. Opširno su obrađeni i agrumi, kojima se kod nas u posljednje vrijeme obraća sve veća pažnja, jer su važni za medicinu, prehranu ljudi i industriju (vitamini, južno voće). Kod nas ima uslova za uzgoj naranča i limuna u južnoj Dalmaciji i crnogorskom Primorju. Konačno su ušle u knjigu i sve važnije industrijske i ljekovite biljke, koje pripadaju dendroflori, bilo da su domaćeg ili stranog porijekla (brnistra, Kudzubiljka, lespedeza, kadulja, mažuran, uljika i t. d.). Ne mala prednost djela je velik broj slika, koje su u većini jasno reproducirane i vrlo instruktivne, što je za udžbenik neobično važno. Jamačno treba štampariji pripisati u grijeh, da je kod roda Crataegus izostao obični glog (C. oxyacantha), jer je na str. 137 otisnuta njegova slika, a i u kazalo je uvršten — prema tome aulori ga nisu izostavili. Isto tako pripisujemo štampariji propust, da je na str. 5 kod grupiranja drveća po namjeni izostala namjena za ogrev. Djelo je u cjelini uspjelo i potpuno će odgovarati svojoj namjeni i kao udžbenik i kao priručnik. Stvar je nastavnika pojedinih srednjih škola, da prema području, na koje izobrazuju svoje đake, dadu prednost vrstama, koje su za to područje od važnosti, a druge da se upoznaju samo radi potpunosti i zaokruženja znanja iz dendrologije. Za detaljno učenje cijeloga gradiva knjiga je svakako preopširna baš zbog toga, što je namijenjena da bude i priručnik šumarskim stručnjacima. Ing. M. Špiranec. | Ing. JOSIP HORAK | .Dana 30. III. 1953. u četrdesetoj godini života ! umro je u Našicama poslije duge bolesti inžinjer šu- .^fltttafc. marstva Horak Josip. j H Pokojnik je po završetku studija na Šumarskom mf fakutetu u Zagrebu i odsluženju vojnog roka dobio B** a jesen 1939. godine namještenje i imenovanje za | |Hf «# ,.#& šumarskog pristava kod tadašnjeg veleposjeda u Vukovaru. Poletan, za struku, a osobito za lovstvo vrlo za interesiran, brzo ulazi u službi u osobitosti inten zivnog šumskog gospodarenja najuže povezanog sa lovstvom, koje se na tom području vodilo. Nakon nešto više od godine dana, jer se isticao svojim primjernim poslovanjem, vršenim sa puno smisla i ljubavi za struku kod šumarije Vukovar, prima povoljnu ponudu vlasteostva Nuštar početkom 1941. godine. Poslije oslobođenja službuje kratko vrijeme kod kotara Vukovar (Borovo) a zatim kod kotara i šu marije Našice. Počeci bolesti javljaju se već nakon prvih godina službovanja, a vremenom se sve više ispoljavaju tako, da ga već 1949 godine bolest sprečava i onemogućuje mu redovno vršenje službe na dužnosti upravitelja šumarije Našice. Ubrzo ga zatim bolest potpuno onesposobljava za službu, te je se mora 1952. god. potpuno odreći i odlazi u penziju. Bolest i dalje napreduje i konačno ga potpuno savladava unatoč svih nastoja nja specijalista i njegove jake želje, da je preboli. Niti u najtežim ´trenucima nije gubio nadu u zdravljenje i vraćanje poslu u struci. |