DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ljudi su se međutim ogledali za efikasnijim načinom razmnožavanja ovih topola. Ovdje ćemo ukratko opisati način vegetativno g raz množavanja topola sekcije Leuce, kako se ono prakticira u švedskoj (Institut za oplemenjivanje šumskog drveća u Ekebu). U toku kasne jeseni uzmu se duži komadi korijena i spreme u hlad noj ali suhoj prostoriji preko zime. U februaru se narezuju na nekoliko manjih komada cea 5—10 cm dugih a 1—3 cm debelih. Zatim se stave u drvene kutije (ca 70 X 40 cm i 10 cm duboke), koje su ispunjene vla žnom mahovinom. Za tu svrhu najbolje odgovaraju mahovi tresetari (Sphagnum sp.). Kutije se pokriju staklom da bi se dobro podržavala vlaga. Povremeno se vrši i zalijevanje ako je potrebno. U tu mahovinu se vodoravno porazmjeste odrezani komadi korijena, tako da se nalaze potpuno u mahovini. To se sve ostavi u stakleniku, gdje se podržava tem peratura od ca 10—15° C. Nakon par tjedana (druga polovica marta) iz adventivnih pupova potjera veći broj izbo jaka, od kojih se jači naskoro pojavljuju i iznad mahovine. Svi su oni nježni i etiolirani, a mogu biti dugi i do 6 cm. Na to se nešto jači oprezno otkidaju od korijena i odmah pikiraju u rame (iste veličine), ispunjene srednjegrubim pijeskom (presitni pijesak nikako ne valja). Oni naravno još nemaju korjenčiće, ali ih sada u pijesku odmah puštaju i počinju rasti. Pikiraju se prstom i to na udaljenost od ca 2—3 cm biljka od biljke. Nakon što se zaliju pokriju se staklom i ostave da rastu u stakleniku. Proces izbijanja korjenčića traje do 10 dana i nakon toga se ponovno presađuju ili se ostave do početka maja kad ih se sadi u gredice na otvorenom. Time je vegetativno razmnožavanje izvršeno. Prednost je pred uobičajenim načinom u tome, što se ovako dobiva daleko veća masa biljaka u istom klonu iz iste količine korijena majčinske biljke. Biljke su nadalje jednolično razvijene, što se direktnom sadnjom korjenjaka ne može uvijek postići. Velika količina dobivenih biljaka proizlazi odatle, što se u vlažnoj mahovini stvara mnogo adventnih pupova iz kojih izlaze izbojci. Oni se ne javljaju istovremeno, pa se nakon ubiranja potjeranih izbo jaka komadi korijena ponovno vraćaju u mahovinu, gdje se za nekoliko dana na njima javljaju novi izbojci. To se ponavlja nekoliko puta, dok im traje »izbojna« snaga. Dodajemo, da je opisani način veoma efikasan, odvija se jednostavno, a uspjeh visoko procentan. ir. Postoji staro uvjerenje da je sjeme topolovo slabe klijavosti i da je u velikom postotku gluho. Tvrdi se nadalje, da klijavost traje tek nekoliko dana. To je mišljenje ušlo iz prakse i u stručnu literaturu. Loša tehnika sjetve, dok je paralelno s tim postojao jednostavan način razmnožavanja reznicama, također je mnogo doprinijela tom mišljenju. Posljedica bila je, da se razmnožavanje topola sjemenom nerado vršilo i radije se prilazilo metodi s korjenjacima. Sjetv a sjemen a se u novije vrijeme sve više zahtijeva. Njom je osigurano dobivanje daleko većeg broja sadnica. One su često vitalnije od biljaka iz reznica ili korjenjaka. To je zatim neophodan način kod na |