DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Uz utvrđ;nu gospodarsku zrelost stabala od 50 cm. iznosi zrela masa 360 m3 a ostaje 220 m3. Ovdje se predviđa sječa zrele mase u 4 ophodnjice od 5 godina, time da prva sječiva masa iznosi 90 m3 po 1 ha ili 15%. Obzirom na naročite uslove za uzgoj te šume predviđa se sječa u krugove na 1/s površine, a u ostalom dijelu redovita preborna doznaka. Tim načinom brže i uspješnije će se razbiti nepovoljna jednolikost strukture, i postići povoljan preborni tip šume. Sječom u krugove omogućiti će se uspje šnije prirodno pomlađenje smrče, i u budućnosti održati njen veći procentualni udjel, nego što je to slučaj kod redovne preborne sječe. Na ovom objektu praktički je prikazan način obih navedenih doznaka. Od 16—18. VI. nastavljena su ta razmatranja i na području Hrvatskog Primorja, u Šumarijama Jablanac i Krasno, a uz prisutnost 20 šumarskih inženjera i tehničara. Najprije je na području Šumarije Jablanac, razmotren odjel 20, 23 i 25 gospodarske jedinice Štirovača (800 metara nad morem) za koju je ranije sastavljena gospodarska osnova, koja je propisala poseban način gospodarenja. Po toj se osnovi radi očuvanja vrlo lijepih smrčevih sastojina mora s tim sastojinama gospodariti po načelima gospodarenja sa nacionalnim parkovima. Uz smrću koja čini osnovnu vrstu drveća dolazi i jela (cea 20% mase) te u nekim djelovima pojedinačno i bukva, koja se spušta iz okolnih brda u te odjele. Nakon rata provedena je tu sječa u više navrata, razbijena ranija struktura i tlo obilno pomlađeno. Unatoč toga što je sječa provedena mjestimično i u jačem obimu, što bi imalo naročito pogodovati pomlađenju smrčom, ipak se jasno očituje jače pomlađenje jelom nego smrčom (jela 60%, smrča 40%) što upućuju na stvaranje nove sastojine jele i smrče. Bukvu kao najrijeđu i vrlo potrebnu vrstu treba tu u budućem gospodarenju naročito njegovati. Razmotreni su svi elementi gospodarenja u ovim jedinstvenim i interesantnim sastojinama s osobitim zahtjevom u vezi sa njihovim daljnjim održavanjem u obliku nacionalnog parka. U istoj gospodarskoj jedinici izvršen je pregled sastojine prašumskog tipa u odjelu 4. nadmorske visine od 1.200 metara. Tu je dominantna bukva a pojavljuje se u njoj (tek u nju ulazi) jela. Tlo-vapnenac, abieteto — fagetum. Kako je u njoj provedena konsignacija stabala, razmotren je i taj rad obzirom na sve elemente gospodarenja tom šumom. U Šumariji Krasno, razmotrena je problematika gospodarenja u predjelu Oštrika odjel 13 i 14. To je ranije bila preborna sastojina prašumskog tipa na cea 600 metara po 1 ha, bukve 80% jele 20%. Bukva dominantna, tlo vapnenac, biljne zaiednice abieteto-fagetuma- nadmorska visina 1000 metara. Osnovni princip gospodarenja za takav tip šuma, da se, uvažujući uzgojne mogućnosti, u što kraćem vremenskom razdoblju likvidira prestara i tehnički manje vrijedna masa, nije ovdje provađan. Prije rata zbog zastoja na drvnom tržištu, kao i zbog pomanjkanja prodajne konkurencije, vađena su u dosta velikom broju tanja, zdravija i tehnički sposobnija stabla, a ostavljeno dosta prezrelih stabala tako, da je kvalitet sastojine pao. Poslije rata, kad se pristupilo iskorištavanju tih odjela, moralo se likvidirati, ranije ostavljena prezrela i manjičava stabla, tako da je danas ostala masa od cea 130 m3 po l ha. Kako prema bonitetu i sastavu sastojine, mora tamo da bude 320 m3 po 1 ha bit će potreban duži vremenski period, da se ispravi pogrešni način ranijeg gospodarenja. Kao zadnji objekt razmatranja bio je odjel 3 Krasanska Duliba, gdje je iskolčena ploha i po voditelju razmatranja provedena konsignacija stabala sa obrazloženjem za svako pojedino stablo. On je ovdje upozorio na jednu veoma interesantnu činjenicu. Odjel 3 obuhvaća samo u svom donjem djelu jelovu sastojinu sa pojedinačnim bukovim stablima. U višem dijelu dolaze podjednako jele i bukve, a u najvišem samo bukve sa pojedinačnim stablima jele. Dosadašnje vrste: jele 20% — bukve 80%. I ako postoje svi vanjski vidljivi uslovi za podizanje podmlatka i jele i bukve, primjećuje se jelov podmladak tek u donjem djelu, dok u srednjem djelu nema nikakvog podmlatka, a u gornjem nešto bukve. Sastojina se nalazi u stadiju ulaska jele, a vremenski tlo još nije pripravljeno za jelu, te mora proći izvjesni period do naplođenja jele. Nove sastojine imati će više jele nego bukve. Ovo je jedan primjer u kojem treba provoditi daljnje razmatranje razvoja. 291 |