DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Unutar naprijed navedenih elemenata, vrste drveća biljnih zajednica, vrste tla, te stanje i struktura drvne mase, postoji čitav niz tipova prebornih šuma, koji bi svaki napose trebalo razmotriti, jer se njihovo gospodarenje kod intenzivnog uzgoja mora diferencirati. Izabrana su 4 objekta na kojima je provedeno razmatranje, i to tako, da je predavač najprije iznio dosadašnji način gospodarenja, zatim sadašnje stanje sastojina (prethodno položene pokusne plohe) te napokon svoj perspektivni plan gospodarenja tom sastojinom. Na licu mjesta predočio je prigodom obilaska sastojine elemente i zapažanja koja su mu služila za obrađivanje smjernica uzgoja te šume u budućnosti. Prigodom pregleda sastojine po učesnicima, razmotreni su pojedini elementi gospodarenja tom šumom uz sudjelovanje većeg broja diskutanata. Prvi objekt razmatranja, bio je šumski predjel Kender, šumarije Delnice, gospodarska jedinica Lokve odsjek I 4 b. Tipični primjer jelove (sa 10% smrče) sastojine pretežno jednolike strukture, velike drvne mase (723 m3 po 1 ha), prvog boniteta vapnene podloge abieto — fagetuma, nadmorske visine 750 metara. Gospodarska zrelost stabala utvrđena je sa 60 cm prsnog promjera Zapažen je veoma mali postotak smrče u tanjim debljinskim razredima, tako da je smrča uglavnom zastupana u najjačem debljinskom stepenu. Tanja smrčeva stabla, radi većeg zahtjeva smrče na svjetlo, stradala su u većem broju nego jela u procesu izlučivania prekobrojnih i nedovoljno osvijetljenih stabala, što je naročito uvjetovala jednolika struktura sastojine. Jela je u maksimalnom stadiju svog razvitka, pa je jednolika struktura rezultat same sklonosti jele da u tom stadiju tvori takove sastojine, a u drugom redu napreborni način dosadašnjeg gospodarenja. Kako je gospodarski zrela masa sa 500 m3 po 1 ha što čini 70% ukupne mase (ostaje još samo 223 m3 po 1 ha) a sastojina velikim djelom već pomlađena, sastavljen je plan budućeg gospodarenja time da se zrela masa koristi u intervalu od ophodnjice po 5 godina t. j . u 20 godina. Intenzitet sječe u prvoj ophodnjici iznosi 120 m3 po 1 ha ili 15%. Nakon likvidacije zrele mase, uzgajat će se masa do normalne zalihe (480 m3 po 1 na) uz sječu samo manjićavih i pojedinih zrelih stabala. Tipični primjer povoljnije strukture preborne šume sa drvnom masom ispod normale bio je drugi objekt razmatranja u predjelu Mrkovac Šumarije Mrkopalj. U stadiju dobrog pomlađenja jele, prekomjernom i vremenski prekratko provađanim sječama, stvoreno je obilno pomlađena šuma, sa nedovoljnim brojem srednjih i jačih debljinskih razreda. Bonitet, silikatno tlo, abietetum blehnetuma nadmorske v:sine i´50 metara, drvne mase po 1 ha cea 320 m3, dok normalna zaliha ima iznositi 480 m3 po 1 ha. Sastojina dobrog zdravstvenog stanja. Predviđa se sječa svake 5. godine i to Kamo pojedinačnih dozrelih stabala i tanjih manjičavih sve dok se ne postigne normalna drvna masa. Treći objekt razmatranja bio je planinska šuma masiva Bijele Stjene, na visini od 1.200 metara iznad mora. Tipična planinska bukova šuma vapnene podloge, u koju se s gornje strane spušta subplaninska smreka, a sa donje strane ulazi u nju jela, tako da ovdje susrećemo sve 3 osnovne vrste preborne šume. Sastojina se danas nalazi izvan exploatacije, a izgradnjom vlaka iskorištavati će se samo pojedinačna zrela i defektna stakla. Ovdje ovakovim načinom sječe neće doći do znatnije oscilalacije drvnih masa i njene strukture, što odgovara strogo zaštitnom značaju te šume. Kao posljednji objekt razmatranja na području Gorskog Kotara, bio je predjel Mlaka, Šumarije Fužine. Pretežno jednolika sastojina jele sa pojedinačnim stablima smrče, II boniteta, silikatne podloge, abietetum blehnetuma, nadmorske visine 750 metara. Ukupna drvna masa od 590 m3 po 1 ha, raspodijeljena je na debljinske razrede od 10 cm kako slijedi: 1. 1.05% (11—20 cm) 2. 3.84% (21—30 cm) 3. 13.87% (31—40 cm) 4. 34.45% (41—50 cm) 5. 38.48% (51—60 cm) 6. 8.31% drvne mase. (60 — na više. 290 |