DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 37 <-- 37 --> PDF |
prodaju budpošto, često i sa gubitkom. Intervencijom državne vlasti očekuje se poboljšanje situacije u šumskoj proizvodnji. Sve u svemu izgleda da klasični postupak obrade drveta na pilanama mora postepeno ustupiti mjesto drugom načinu prerade. Posljednjih godina izbili su na tržište proizvodi za raznu upotrebu, koji pri proizvodnji kao prvu i glavnu sirovinu troše drvo. Drvo se u raznim postupcima rastavlja u dijelove raznih oblika i dimenzija, koji se ponovo sastavljaju u vidu prašine s dodatkom sredstava za vezanje, pod velikim pritiskom lijepe se ploče ili su izvrgnuti djelovanju kemijskih sredstava, da se izvuče iz njih celuloza ili da se dobije smola i razni derivati, odnosno da se hidrolizom proizvedu šećeri ili alkoholi. Svi ovi novi proizvodi imaju samo jednu zajedničku dodirnu točku a to je, da je općenito prihod ovakove proizvodnje nerazmjerno veći nego pri dosadašnjoj klasičnoj preradi na pilani, jer se stvarno tokom razne mašinske i kemijske prerade sve iskoristi, pa čak i ono, što je do sada normalno išlo u otpadak. Ovo je poboljšanje prihoda veoma važan faktor u vremenu, kada u većem dijelu zemalja svijeta prirodna obnova šuma ne može da nadomjesti godišnje iskorištene drvne mase za podmirenje potrošnje. Prema povećanoj potražnji trebat će pristupiti poboljšanju zemljišta, intenzivnijoj obradi tla, gnojenju, kalcifikaciji, efikasnijim uzgojnim mjerama u sastojinama, racionalizaciji i mehanizaciji pri izradi, izvozu i preradi drveta, jednom riječi nekoj »dinamičnoj« šumarskoj politici. Na svaki način može se očekivati, da će šumarska politika evropskih zemalja doživiti u skoroj budućnosti znatne promjene. SAOPĆENJA RAZMATRANJE O PROBLEMATICI PREBORNE ŠUME Na području Gorskog Kotara i planinskih dijelova Hrvatskog Primorja, nalaze se velike površine prebornih šuma, koje stoje pod upravom Šumskog gospodarstva u Rijeci. Šumarski klub u Rijeci, čije područje obuhvaća Gorski Kotar, Hrvatsko Primorje i Istru, postavio si je zadatak, da tokom 1953. godine na licu mjesta u šumi razmotri problematiku gospodarenja prebornom šumom. Od 25.—29. V. ove godine na području Šumarija Delnice, Mrkopalj i Fužine, a uz sudjelovanje 25 članova kluba, šumarskih inženjera i tehničara, održao je mg. Milas Branko referat o gospodarenju u prebornoj šumi, sa prikazom praktične primjene, u raznim tipovima šume. U prvom je redu iznesen historijski razvitak misli o gospodarenju u prebornoj šumi od prvog njenog početka do danas, sa naročitim osvrtom na njegovo djelovanje na gospodarenje šumama Gorskog Kotara. Razmotreni su osnovni elementi gospodarenja prebornom šumom i prodiskutirana njihova primjena na naše šume. Iznesen je problem izmjene vrsta u našim prebornim šumama, a u vezi sa uzgojnim svojstvima pojedinih vrsta i njihovim vertikalnim rasprostranjcnjem. Promatrane su biljna zajednice Gorskog Kotara, kao i osebujnost sastojina na vapnenim i silikatnim tlima. Razmotreno je samo stanje sastojina obzirom na drvnu masu (iznad ili ispod normale) i njena struktura (jednolika ili preborna), te njen razvoj u budućnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Unutar naprijed navedenih elemenata, vrste drveća biljnih zajednica, vrste tla, te stanje i struktura drvne mase, postoji čitav niz tipova prebornih šuma, koji bi svaki napose trebalo razmotriti, jer se njihovo gospodarenje kod intenzivnog uzgoja mora diferencirati. Izabrana su 4 objekta na kojima je provedeno razmatranje, i to tako, da je predavač najprije iznio dosadašnji način gospodarenja, zatim sadašnje stanje sastojina (prethodno položene pokusne plohe) te napokon svoj perspektivni plan gospodarenja tom sastojinom. Na licu mjesta predočio je prigodom obilaska sastojine elemente i zapažanja koja su mu služila za obrađivanje smjernica uzgoja te šume u budućnosti. Prigodom pregleda sastojine po učesnicima, razmotreni su pojedini elementi gospodarenja tom šumom uz sudjelovanje većeg broja diskutanata. Prvi objekt razmatranja, bio je šumski predjel Kender, šumarije Delnice, gospodarska jedinica Lokve odsjek I 4 b. Tipični primjer jelove (sa 10% smrče) sastojine pretežno jednolike strukture, velike drvne mase (723 m3 po 1 ha), prvog boniteta vapnene podloge abieto — fagetuma, nadmorske visine 750 metara. Gospodarska zrelost stabala utvrđena je sa 60 cm prsnog promjera Zapažen je veoma mali postotak smrče u tanjim debljinskim razredima, tako da je smrča uglavnom zastupana u najjačem debljinskom stepenu. Tanja smrčeva stabla, radi većeg zahtjeva smrče na svjetlo, stradala su u većem broju nego jela u procesu izlučivania prekobrojnih i nedovoljno osvijetljenih stabala, što je naročito uvjetovala jednolika struktura sastojine. Jela je u maksimalnom stadiju svog razvitka, pa je jednolika struktura rezultat same sklonosti jele da u tom stadiju tvori takove sastojine, a u drugom redu napreborni način dosadašnjeg gospodarenja. Kako je gospodarski zrela masa sa 500 m3 po 1 ha što čini 70% ukupne mase (ostaje još samo 223 m3 po 1 ha) a sastojina velikim djelom već pomlađena, sastavljen je plan budućeg gospodarenja time da se zrela masa koristi u intervalu od ophodnjice po 5 godina t. j . u 20 godina. Intenzitet sječe u prvoj ophodnjici iznosi 120 m3 po 1 ha ili 15%. Nakon likvidacije zrele mase, uzgajat će se masa do normalne zalihe (480 m3 po 1 na) uz sječu samo manjićavih i pojedinih zrelih stabala. Tipični primjer povoljnije strukture preborne šume sa drvnom masom ispod normale bio je drugi objekt razmatranja u predjelu Mrkovac Šumarije Mrkopalj. U stadiju dobrog pomlađenja jele, prekomjernom i vremenski prekratko provađanim sječama, stvoreno je obilno pomlađena šuma, sa nedovoljnim brojem srednjih i jačih debljinskih razreda. Bonitet, silikatno tlo, abietetum blehnetuma nadmorske v:sine i´50 metara, drvne mase po 1 ha cea 320 m3, dok normalna zaliha ima iznositi 480 m3 po 1 ha. Sastojina dobrog zdravstvenog stanja. Predviđa se sječa svake 5. godine i to Kamo pojedinačnih dozrelih stabala i tanjih manjičavih sve dok se ne postigne normalna drvna masa. Treći objekt razmatranja bio je planinska šuma masiva Bijele Stjene, na visini od 1.200 metara iznad mora. Tipična planinska bukova šuma vapnene podloge, u koju se s gornje strane spušta subplaninska smreka, a sa donje strane ulazi u nju jela, tako da ovdje susrećemo sve 3 osnovne vrste preborne šume. Sastojina se danas nalazi izvan exploatacije, a izgradnjom vlaka iskorištavati će se samo pojedinačna zrela i defektna stakla. Ovdje ovakovim načinom sječe neće doći do znatnije oscilalacije drvnih masa i njene strukture, što odgovara strogo zaštitnom značaju te šume. Kao posljednji objekt razmatranja na području Gorskog Kotara, bio je predjel Mlaka, Šumarije Fužine. Pretežno jednolika sastojina jele sa pojedinačnim stablima smrče, II boniteta, silikatne podloge, abietetum blehnetuma, nadmorske visine 750 metara. Ukupna drvna masa od 590 m3 po 1 ha, raspodijeljena je na debljinske razrede od 10 cm kako slijedi: 1. 1.05% (11—20 cm) 2. 3.84% (21—30 cm) 3. 13.87% (31—40 cm) 4. 34.45% (41—50 cm) 5. 38.48% (51—60 cm) 6. 8.31% drvne mase. (60 — na više. 290 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Uz utvrđ;nu gospodarsku zrelost stabala od 50 cm. iznosi zrela masa 360 m3 a ostaje 220 m3. Ovdje se predviđa sječa zrele mase u 4 ophodnjice od 5 godina, time da prva sječiva masa iznosi 90 m3 po 1 ha ili 15%. Obzirom na naročite uslove za uzgoj te šume predviđa se sječa u krugove na 1/s površine, a u ostalom dijelu redovita preborna doznaka. Tim načinom brže i uspješnije će se razbiti nepovoljna jednolikost strukture, i postići povoljan preborni tip šume. Sječom u krugove omogućiti će se uspje šnije prirodno pomlađenje smrče, i u budućnosti održati njen veći procentualni udjel, nego što je to slučaj kod redovne preborne sječe. Na ovom objektu praktički je prikazan način obih navedenih doznaka. Od 16—18. VI. nastavljena su ta razmatranja i na području Hrvatskog Primorja, u Šumarijama Jablanac i Krasno, a uz prisutnost 20 šumarskih inženjera i tehničara. Najprije je na području Šumarije Jablanac, razmotren odjel 20, 23 i 25 gospodarske jedinice Štirovača (800 metara nad morem) za koju je ranije sastavljena gospodarska osnova, koja je propisala poseban način gospodarenja. Po toj se osnovi radi očuvanja vrlo lijepih smrčevih sastojina mora s tim sastojinama gospodariti po načelima gospodarenja sa nacionalnim parkovima. Uz smrću koja čini osnovnu vrstu drveća dolazi i jela (cea 20% mase) te u nekim djelovima pojedinačno i bukva, koja se spušta iz okolnih brda u te odjele. Nakon rata provedena je tu sječa u više navrata, razbijena ranija struktura i tlo obilno pomlađeno. Unatoč toga što je sječa provedena mjestimično i u jačem obimu, što bi imalo naročito pogodovati pomlađenju smrčom, ipak se jasno očituje jače pomlađenje jelom nego smrčom (jela 60%, smrča 40%) što upućuju na stvaranje nove sastojine jele i smrče. Bukvu kao najrijeđu i vrlo potrebnu vrstu treba tu u budućem gospodarenju naročito njegovati. Razmotreni su svi elementi gospodarenja u ovim jedinstvenim i interesantnim sastojinama s osobitim zahtjevom u vezi sa njihovim daljnjim održavanjem u obliku nacionalnog parka. U istoj gospodarskoj jedinici izvršen je pregled sastojine prašumskog tipa u odjelu 4. nadmorske visine od 1.200 metara. Tu je dominantna bukva a pojavljuje se u njoj (tek u nju ulazi) jela. Tlo-vapnenac, abieteto — fagetum. Kako je u njoj provedena konsignacija stabala, razmotren je i taj rad obzirom na sve elemente gospodarenja tom šumom. U Šumariji Krasno, razmotrena je problematika gospodarenja u predjelu Oštrika odjel 13 i 14. To je ranije bila preborna sastojina prašumskog tipa na cea 600 metara po 1 ha, bukve 80% jele 20%. Bukva dominantna, tlo vapnenac, biljne zaiednice abieteto-fagetuma- nadmorska visina 1000 metara. Osnovni princip gospodarenja za takav tip šuma, da se, uvažujući uzgojne mogućnosti, u što kraćem vremenskom razdoblju likvidira prestara i tehnički manje vrijedna masa, nije ovdje provađan. Prije rata zbog zastoja na drvnom tržištu, kao i zbog pomanjkanja prodajne konkurencije, vađena su u dosta velikom broju tanja, zdravija i tehnički sposobnija stabla, a ostavljeno dosta prezrelih stabala tako, da je kvalitet sastojine pao. Poslije rata, kad se pristupilo iskorištavanju tih odjela, moralo se likvidirati, ranije ostavljena prezrela i manjičava stabla, tako da je danas ostala masa od cea 130 m3 po l ha. Kako prema bonitetu i sastavu sastojine, mora tamo da bude 320 m3 po 1 ha bit će potreban duži vremenski period, da se ispravi pogrešni način ranijeg gospodarenja. Kao zadnji objekt razmatranja bio je odjel 3 Krasanska Duliba, gdje je iskolčena ploha i po voditelju razmatranja provedena konsignacija stabala sa obrazloženjem za svako pojedino stablo. On je ovdje upozorio na jednu veoma interesantnu činjenicu. Odjel 3 obuhvaća samo u svom donjem djelu jelovu sastojinu sa pojedinačnim bukovim stablima. U višem dijelu dolaze podjednako jele i bukve, a u najvišem samo bukve sa pojedinačnim stablima jele. Dosadašnje vrste: jele 20% — bukve 80%. I ako postoje svi vanjski vidljivi uslovi za podizanje podmlatka i jele i bukve, primjećuje se jelov podmladak tek u donjem djelu, dok u srednjem djelu nema nikakvog podmlatka, a u gornjem nešto bukve. Sastojina se nalazi u stadiju ulaska jele, a vremenski tlo još nije pripravljeno za jelu, te mora proći izvjesni period do naplođenja jele. Nove sastojine imati će više jele nego bukve. Ovo je jedan primjer u kojem treba provoditi daljnje razmatranje razvoja. 291 |