DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 37 <-- 37 --> PDF |
prodaju budpošto, često i sa gubitkom. Intervencijom državne vlasti očekuje se poboljšanje situacije u šumskoj proizvodnji. Sve u svemu izgleda da klasični postupak obrade drveta na pilanama mora postepeno ustupiti mjesto drugom načinu prerade. Posljednjih godina izbili su na tržište proizvodi za raznu upotrebu, koji pri proizvodnji kao prvu i glavnu sirovinu troše drvo. Drvo se u raznim postupcima rastavlja u dijelove raznih oblika i dimenzija, koji se ponovo sastavljaju u vidu prašine s dodatkom sredstava za vezanje, pod velikim pritiskom lijepe se ploče ili su izvrgnuti djelovanju kemijskih sredstava, da se izvuče iz njih celuloza ili da se dobije smola i razni derivati, odnosno da se hidrolizom proizvedu šećeri ili alkoholi. Svi ovi novi proizvodi imaju samo jednu zajedničku dodirnu točku a to je, da je općenito prihod ovakove proizvodnje nerazmjerno veći nego pri dosadašnjoj klasičnoj preradi na pilani, jer se stvarno tokom razne mašinske i kemijske prerade sve iskoristi, pa čak i ono, što je do sada normalno išlo u otpadak. Ovo je poboljšanje prihoda veoma važan faktor u vremenu, kada u većem dijelu zemalja svijeta prirodna obnova šuma ne može da nadomjesti godišnje iskorištene drvne mase za podmirenje potrošnje. Prema povećanoj potražnji trebat će pristupiti poboljšanju zemljišta, intenzivnijoj obradi tla, gnojenju, kalcifikaciji, efikasnijim uzgojnim mjerama u sastojinama, racionalizaciji i mehanizaciji pri izradi, izvozu i preradi drveta, jednom riječi nekoj »dinamičnoj« šumarskoj politici. Na svaki način može se očekivati, da će šumarska politika evropskih zemalja doživiti u skoroj budućnosti znatne promjene. SAOPĆENJA RAZMATRANJE O PROBLEMATICI PREBORNE ŠUME Na području Gorskog Kotara i planinskih dijelova Hrvatskog Primorja, nalaze se velike površine prebornih šuma, koje stoje pod upravom Šumskog gospodarstva u Rijeci. Šumarski klub u Rijeci, čije područje obuhvaća Gorski Kotar, Hrvatsko Primorje i Istru, postavio si je zadatak, da tokom 1953. godine na licu mjesta u šumi razmotri problematiku gospodarenja prebornom šumom. Od 25.—29. V. ove godine na području Šumarija Delnice, Mrkopalj i Fužine, a uz sudjelovanje 25 članova kluba, šumarskih inženjera i tehničara, održao je mg. Milas Branko referat o gospodarenju u prebornoj šumi, sa prikazom praktične primjene, u raznim tipovima šume. U prvom je redu iznesen historijski razvitak misli o gospodarenju u prebornoj šumi od prvog njenog početka do danas, sa naročitim osvrtom na njegovo djelovanje na gospodarenje šumama Gorskog Kotara. Razmotreni su osnovni elementi gospodarenja prebornom šumom i prodiskutirana njihova primjena na naše šume. Iznesen je problem izmjene vrsta u našim prebornim šumama, a u vezi sa uzgojnim svojstvima pojedinih vrsta i njihovim vertikalnim rasprostranjcnjem. Promatrane su biljna zajednice Gorskog Kotara, kao i osebujnost sastojina na vapnenim i silikatnim tlima. Razmotreno je samo stanje sastojina obzirom na drvnu masu (iznad ili ispod normale) i njena struktura (jednolika ili preborna), te njen razvoj u budućnosti. |