DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 37     <-- 37 -->        PDF

prodaju budpošto, često i sa gubitkom. Intervencijom državne vlasti
očekuje se poboljšanje situacije u šumskoj proizvodnji.
Sve u svemu izgleda da klasični postupak obrade drveta na pilanama
mora postepeno ustupiti mjesto drugom načinu prerade.


Posljednjih godina izbili su na tržište proizvodi za raznu upotrebu,
koji pri proizvodnji kao prvu i glavnu sirovinu troše drvo. Drvo se u
raznim postupcima rastavlja u dijelove raznih oblika i dimenzija, koji
se ponovo sastavljaju u vidu prašine s dodatkom sredstava za vezanje,
pod velikim pritiskom lijepe se ploče ili su izvrgnuti djelovanju kemijskih
sredstava, da se izvuče iz njih celuloza ili da se dobije smola i razni
derivati, odnosno da se hidrolizom proizvedu šećeri ili alkoholi.


Svi ovi novi proizvodi imaju samo jednu zajedničku dodirnu točku
a to je, da je općenito prihod ovakove proizvodnje nerazmjerno veći
nego pri dosadašnjoj klasičnoj preradi na pilani, jer se stvarno tokom
razne mašinske i kemijske prerade sve iskoristi, pa čak i ono, što je do
sada normalno išlo u otpadak.


Ovo je poboljšanje prihoda veoma važan faktor u vremenu, kada
u većem dijelu zemalja svijeta prirodna obnova šuma ne može da nadomjesti
godišnje iskorištene drvne mase za podmirenje potrošnje.


Prema povećanoj potražnji trebat će pristupiti poboljšanju zemljišta,
intenzivnijoj obradi tla, gnojenju, kalcifikaciji, efikasnijim uzgojnim
mjerama u sastojinama, racionalizaciji i mehanizaciji pri izradi, izvozu
i preradi drveta, jednom riječi nekoj »dinamičnoj« šumarskoj politici.


Na svaki način može se očekivati, da će šumarska politika evropskih
zemalja doživiti u skoroj budućnosti znatne promjene.


SAOPĆENJA


RAZMATRANJE O PROBLEMATICI PREBORNE ŠUME


Na području Gorskog Kotara i planinskih dijelova Hrvatskog Primorja, nalaze
se velike površine prebornih šuma, koje stoje pod upravom Šumskog gospodarstva
u Rijeci.


Šumarski klub u Rijeci, čije područje obuhvaća Gorski Kotar, Hrvatsko Primorje
i Istru, postavio si je zadatak, da tokom 1953. godine na licu mjesta u šumi
razmotri problematiku gospodarenja prebornom šumom.


Od 25.—29. V. ove godine na području Šumarija Delnice, Mrkopalj i Fužine,
a uz sudjelovanje 25 članova kluba, šumarskih inženjera i tehničara, održao je mg.
Milas Branko referat o gospodarenju u prebornoj šumi, sa prikazom praktične
primjene, u raznim tipovima šume.


U prvom je redu iznesen historijski razvitak misli o gospodarenju u prebornoj
šumi od prvog njenog početka do danas, sa naročitim osvrtom na njegovo djelovanje
na gospodarenje šumama Gorskog Kotara. Razmotreni su osnovni elementi
gospodarenja prebornom šumom i prodiskutirana njihova primjena na naše šume.


Iznesen je problem izmjene vrsta u našim prebornim šumama, a u vezi sa uzgojnim
svojstvima pojedinih vrsta i njihovim vertikalnim rasprostranjcnjem. Promatrane
su biljna zajednice Gorskog Kotara, kao i osebujnost sastojina na vapnenim
i silikatnim tlima. Razmotreno je samo stanje sastojina obzirom na drvnu masu (iznad
ili ispod normale) i njena struktura (jednolika ili preborna), te njen razvoj u
budućnosti.