DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 35 <-- 35 --> PDF |
uvoz za 20%. Izvoz celuloznog i rudnog drveta povećao se za 1. sem. 1952. g. na oko 1,730.000 m3 (prema 1,250.000 m3 u 1951. g.) odnosno na 1,020.000 m3 (prema 650.000 m3 u 1951. god.). Na uvodno spomenutim savjetovanjima utvrđene su slijedeće činjenice: Potrošnja drveta Evrope raste stalno od početka stoljeća ovamo i proslijedit će rasti usprkos povećanja cijena drvetu u omjeru prema ostalim sirovinama i intenzivnije zamjene drveta sve većim količinama drugih materijala. Tendencija povećanja je osobito markantna u celoloznom drvetu, novinskom papiru, papiru za ambalažu i za umjetna vlakna, ali ona je također znatna i u rezanoj građi i ostalim njenim primjenama. Prema do sada sređenim planovima, proizvodnja Evrope će bez sumnje padati i ostat će dosta niska za 20—30 godina. Tek pri koncu stoljeća može se očekivati neko povećanje godišnjih sječa. Stoga se predviđa relativna oskudica drveta u Evropi u neposrednoj budućnosti, Trgovinska razmjena između Evrope i ostalih zemalja ne će po svoj prilici izmijeniti situaciju, jer je Evropa bila u stanju da uvijek podmiri svoje potrebe na drvetu, pošto se potrošnja i proizvodnja otprilike kretala oko 300 miliona kubika godišnje. Prema običaju Evropa bi trebala uvoziti iz SSSR-a i U. S. A. 10—15% svojih potreba na mekoj rezanoj građi, dok istovremeno izvozi u druge kontinente 1—2 miliona tona celuloze. Ova razmjena je od velike koristi, pa je treba podržavati i ubuduće. U mnogom će ovisiti o razvoju političkih prilika i o valuti. Problem je još i u tome, što će potražnja za budućih 10 godina prelaziti obim opskrbe za 50 milijuna kubika t. j . za 30% potreba ne će biti podmireno. Izgleda ipak da je moguće izmijeniti situaciju povećavajući evropsku proizvodnju industrijskog drveta u skoroj i daljnoj budućnosti. Sa gledišta tehničke mogućnosti ne bi bilo smetnje da se u dovoljnoj mjeri poveća proizvodnja u Evropi, da bi se mogla podmiriti potražnja raznih grana iskorišćenja vodeći računa o sve jačoj tendenciji da se drvo zamijeni drugim materijalima radi povećanja cijena drvetu u poređenju s onim drugim sirovinama. Radi orijentacije iznosimo cijene najvažnijih vrsti drveta i sortimenata, kako su notirale s proljeća ove godine u susjednim zemljama. Prosječne cijene drvetu u Austriji (štajerska) marta mjeseca 1953. po kubiku franko vagon utovarna stanica: Trupci za rezanje Jela smrča Ariš Deblj. raz. 2a (20—24 cm) 249´-Š (265-- Febr.) 2b (25—29 cm) 273´— „ (290— Febr.) 323"— Šilinga 3a ´30—34 cm) 2v7— „ (315-— Febr.) 334-— 3b (35—39 cm) 312— „ (331— Febr.) 364--„ 4 (10-49 cm) 321— „ (340— Febr.) 404 — „ 5 (Od 40 cm dalie) 333— » (353-— Febr) |