DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Godine 1950. prosječno po stanovniku potrošeno je drveta i drugih proizvoda 0,71, m3 (Finska 3,74, švedska 2,84, Norveška 2,11, Jugoslavija 1,48, Austrija 0,98, Čehoslovačka 0,79, Turska 0,43, Grčka 0,60, Italija 0,42, Francuska 0,69, Engleska 0,51 m3/stanovnika). Južna Evropa troši razmjerno manje drveta po stanovniku, ali za to više od sjeverne za obnovu i brodogradnju. Raspodjela potrošnje drveta prema grani korištenja bila je slijeda: Način upotrebe: Miliona k< bika Postotak Oradjevne konstrukcije — — — — — 66.5 40.8 Rudno drvo— — — — — — — — 17 0 104 Saobraća] (ž. prag., kola, brodar. TT) — 11 1 6.8 Pokućstvo i ost. drvni inuu^rija — — 215 13 2 Ambalaža Tekstil i ostali derivati — — — — — 6.9 4.3 Svega 163.1 100 Vrijednost proizvedenog drveta u Evropi iznosila je 1925. godine oko 3.200 mil. dolara, a 1950. g. popela se na 3.700 mil. $, te će po svoj prilici — obzirom na nestajanje zaliha — 1975. g. iznositi samo 2.600 mil. $ kao za mirnodopskog vremena 1913. godine. Pitanje cijena dominiralo je situacijom na tržištu drvetom prošle godine. Odviše visoke cijene za prvih mjeseci dovele su do stagnacije poslovanja, do smanjenja proizvodnje i do akumulacije zaliha (stokova). Sredinom godine nastupilo je sniženje cijena da bi se kasnije pojavila izvjesna stabilizacija na tržištu drveta. Prozvodnja šumske industrije u Evropi opala je u poređenju prema 1 sem. 1951. godine za 10% kod meke rezane građe i 25% kod lisnate. Potrošnja naprotiv smanjila se izgleda u manjem omjeru za 5—10%. Zemlje izvoznice (kao Finska, švedska) ustručavale su se prodavati drvo ispod cijene iz g. 1951. i ustrajale su u tome do polovice 1952. godine. Zemlje uvoznice —- u iščekivanju bolje situacije — uzdržavale su se od kupovine, koristeći postojeće zalihe i nadomještavajući drvo —r koliko je god bilo moguće — drugim materijalima. Tako je koncem maja došlo do općeg pada cijena mekoj rezanoj građi za 25—30% ispod razine cijena iz 1951. godine. Kasnije, uslijed povećane građevne djelatnosti oživjela je postepeno potražnja mekane rezane građe i cijene su se nekako normalizirale. Uvoz i izvoz meke i tvrde rezane građe u prvom je polugodištu 1952. g. znatno pao prema 1951. g., dok je, naprotiv, oživjela trgovina celuloznim i rudnim drvetom. U brojkama evropski uvoz rezane građe prvog polugodišta 1952. g. iznosi 940.000 stand, (u 1951. g.: 1,040.000 stand.) i 520.000 m3 lišćara. prema 770.000 m3 u 1951. g.). Uvoz celuloznog drveta naprotiv popeo se na 1,730.000 m3 (u 1951. god. 1,110.000 m3) t. j . za 55%, jer je znatno povećala uvoz Engleska, Francuska, Njemačka, švicarska, Italija, samo je Nizozemska smanjila |