DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 33     <-- 33 -->        PDF

sve to prilike se posljednjih godina popravljaju pa i prekomjerne sječe
popuštaju (1950. g. — 170%, 1951. g. — 140%, 1952. g. — 117»/o nad
prosječnim prirastom). Prošle godine sasječeno je oko 22 mil. kubika
od toga 10,3 mil. m3 četinjastog i 2,7 mil. m3 lisnatog tehničkog drveta.


Na savjetovanjima stručnjaka međunarodne organizacije FAOECE o stanju opskrbe Evrope drvetom utvrđeno je, da potrošnja drveta
u Evropi od početka stoljeća stalno raste u omjeru prema ostalim materijalima
usprkos zamjene drveta sve većim količinama drugih materijala.
Tendencija povećanja je osobito markantna u celuloznom drvetu,
novinskom papiru, papiru za ambalažu, umjetnom vlaknu, ali ona je
znatna i u rezanoj građi i ostalim njenim primjenama.


Prema dosada sređenim planovima proizvodnja Evrope opadat će
bez sumnje i dalje i bit će dosta niska za slijedećih 20—30 godina. Istom
pri koncu stoljeća može se očekivati izvjesno povećanje godišnjih sječa.
Stoga se predviđa relativna oskudica drveta u Evropi u neposrednoj
budućnosti, budući da se potrošnja drveta prema prošloj godini povećala
za 4%.


Sveukunna površina šuma Evrope (bez SSSR-a) iznosi otprilike
137 mil. hektara, koje opskrbljuju drvetom 400 miliona stanovnika.
Prema tome otpada na svakog stanovnika y3 ha šume ili 0,4 m3 tehničkog
drveta prosječno. Prema posljednjim statističkim podacima (European
Timber statistics 1913—1950, Geneva 1953) u Evropi je posječeno
1948. g.: 300,08 mil. m3, 1949. g.: 292,37, a 1950. g.: 283,05 miliona kubika
oblovine, dok je god prosj. prirast 1948. godine iznosio samo 260,80
mil. m3.


Evropa dolazi poslije Rusije i U. S. A. na treće mjesto po proizvodnji
drveta, te je raspodijeljena u 4 zone: I. Standinavski poluotok, gdje
šume prekrivaju 80% produkcione površine. II. Zapadna i sjev.-zapadna
Evropa sa 10% šum. površina (Irska, Engleska, sjev.-zap. Francuska,
Belgija, Luksenburg, Nizozemska, Danska i Zap. Njemaka). III. Centralna
Evropa (Poljska, čehoslovačka, 1st. Njemačka, švicarska, Austrija,
sjev.-ist. Francuska) i IV. Južna Evropa sa više lisnatim i manje produktivnim
šumama (Portugal, Rumunjska, Turska, prema slijedećoj
tablici:


Zone Površina šuma
u milionima ha naOtpada
stanovnika ha Procenat četinara
I. 5970 3.52 78%
If. 23 63 0.13 45%
III.
IV. (bez Tur.)
Turska
14 17
39.91
10
0 30
0 29
0.52
78%
27%
65%
Svega 137.41 0.34 L6%


S razloga što se sjeklo više nego je iznosio godišnji prosječni prirast
(u god. 1948. sječa: 300 mil. m3, a prirast samo 260 mil. m3), trošio
se stalno izvjestan dio postojeće temeljne zalihe, te je prosječni promjer
oblovine iz godine u godinu padao za 0,1—0,3 cm.