DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 32     <-- 32 -->        PDF

identična sa šumskom taksom — ŠT (a ne CDNP!) je ekonomska kategorija
koju treba usvojiti.


4. Ostajem kod razloga zbog kojih sam se prvi put osvrnuo na članak
ing. M. š. (u š. 1. br. 10 i 11/52). Smatram da je neodrživo da se
diferencijalna renta položaja prvo priznaje kao ekonomska kategorija
u šumarstvu, a zatim kao takova izostavi zbog pravilne politike cena.
Meni se čini, da se takvim interpretiranjem diferencijalne rente polorente
položaja šumarstvu (Vidi š. 1. br. 10 i 11/52). Na kon


žaja u šumarstvukategorije.
ne približujemo, već udaljujemo od shvatanja ove
REZIM E
Autor dopunjuje ranije svoje objašnjenje o pojmu diferencijalne


u osnovukretnih troškova proizvodnje NR Hrvatske i jugoslovenskih tržnih cena
dokazuje postojanje i nužnost diferencijalne rente položaja u šumarstvu.
Objašnjava njeno formiranje i raspodelu, kao i raspodelu društvenog
produkta šumarstva (gajenje šuma i eksploatacija šuma zajedno) koji
obuhvata i diferencijalnu rentu položaja. S tim u vezi zagovara dve kategorije
u šumarstvu: »Cenu drveta na panju« — CDNP (induktivni
metod određivanja cene drveta na panju, gajenje šuma) i »šumsku
taksu« — ŠT ili diferencijalnu rentu položaja (deduktivni metod određivanja
cene drveta na panju, eksploatacija šuma). Svoj predlog opravdava
društveno-ekonomskim razlozima.


PROIZVODNJA, POTROŠNJA I TRGOVINA DRVETOM U EVROPI,
IZGLEDI U BUDUĆNOST


Ing. D. Radimir, Zagreb


N
N
a međunarodnoj konferenciji u Marijinim Lažnima 1947. godine procijenjen
je kapacitet Evrope na rezanoj građi na 2,5 milijuna standarda
t. j . 8,5 mhil. kubika, koju bi drvnu masu mogle zemlje izvoznice
ustupiti zemljama uvoznicama na upotrebu (bez SSSR). Međutim njihova
potrošnja se kretala između dva rata na oko 4,5 mil. stand, dakle
za 2 0 mil. stand, više te je i proizvodnja drveta imala stalnu rastuću
tendenciju, a pogotovu poslije Drugog rata, kada je nastupila potreba
obnove i življe izgradnje. Tako se u Jugoslaviji pored etata od 14,1 mil.
m3 — povećala godišnja sječa od 18,7 mil. m3 1945. godine na 28,0 mil.
m3 1949. godine; u susjednoj Austriji od 8 5 mil. m3 u 1947. g. na 10,2
mil. m3 u 1951., u Zap. Njemačkoj je od 1946. do 1949. iskorišteno oko
177 mil m3 t. j . za 94 mil. m3 više od normalnog prirasta ili 217% više
— prosječno godišnje 34,9 mil m3 ili 0,74 m3 po stanovniku. Prosječni
prirast se kroz to vrijeme smanjio od 3,2 m3 na 2,8 m3 (ha godišnje), a
drvna zaliha je pala od 738 mil. m3 u 1946. na 561 mil. kubika u 1949.
godini. Ovakvom abnormalnom gospodarenju šumama mnogo su doprinijele
izvanredno teške prilike u kojima se Zap. Njemačka nalazi. Uza


284




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 33     <-- 33 -->        PDF

sve to prilike se posljednjih godina popravljaju pa i prekomjerne sječe
popuštaju (1950. g. — 170%, 1951. g. — 140%, 1952. g. — 117»/o nad
prosječnim prirastom). Prošle godine sasječeno je oko 22 mil. kubika
od toga 10,3 mil. m3 četinjastog i 2,7 mil. m3 lisnatog tehničkog drveta.


Na savjetovanjima stručnjaka međunarodne organizacije FAOECE o stanju opskrbe Evrope drvetom utvrđeno je, da potrošnja drveta
u Evropi od početka stoljeća stalno raste u omjeru prema ostalim materijalima
usprkos zamjene drveta sve većim količinama drugih materijala.
Tendencija povećanja je osobito markantna u celuloznom drvetu,
novinskom papiru, papiru za ambalažu, umjetnom vlaknu, ali ona je
znatna i u rezanoj građi i ostalim njenim primjenama.


Prema dosada sređenim planovima proizvodnja Evrope opadat će
bez sumnje i dalje i bit će dosta niska za slijedećih 20—30 godina. Istom
pri koncu stoljeća može se očekivati izvjesno povećanje godišnjih sječa.
Stoga se predviđa relativna oskudica drveta u Evropi u neposrednoj
budućnosti, budući da se potrošnja drveta prema prošloj godini povećala
za 4%.


Sveukunna površina šuma Evrope (bez SSSR-a) iznosi otprilike
137 mil. hektara, koje opskrbljuju drvetom 400 miliona stanovnika.
Prema tome otpada na svakog stanovnika y3 ha šume ili 0,4 m3 tehničkog
drveta prosječno. Prema posljednjim statističkim podacima (European
Timber statistics 1913—1950, Geneva 1953) u Evropi je posječeno
1948. g.: 300,08 mil. m3, 1949. g.: 292,37, a 1950. g.: 283,05 miliona kubika
oblovine, dok je god prosj. prirast 1948. godine iznosio samo 260,80
mil. m3.


Evropa dolazi poslije Rusije i U. S. A. na treće mjesto po proizvodnji
drveta, te je raspodijeljena u 4 zone: I. Standinavski poluotok, gdje
šume prekrivaju 80% produkcione površine. II. Zapadna i sjev.-zapadna
Evropa sa 10% šum. površina (Irska, Engleska, sjev.-zap. Francuska,
Belgija, Luksenburg, Nizozemska, Danska i Zap. Njemaka). III. Centralna
Evropa (Poljska, čehoslovačka, 1st. Njemačka, švicarska, Austrija,
sjev.-ist. Francuska) i IV. Južna Evropa sa više lisnatim i manje produktivnim
šumama (Portugal, Rumunjska, Turska, prema slijedećoj
tablici:


Zone Površina šuma
u milionima ha naOtpada
stanovnika ha Procenat četinara
I. 5970 3.52 78%
If. 23 63 0.13 45%
III.
IV. (bez Tur.)
Turska
14 17
39.91
10
0 30
0 29
0.52
78%
27%
65%
Svega 137.41 0.34 L6%


S razloga što se sjeklo više nego je iznosio godišnji prosječni prirast
(u god. 1948. sječa: 300 mil. m3, a prirast samo 260 mil. m3), trošio
se stalno izvjestan dio postojeće temeljne zalihe, te je prosječni promjer
oblovine iz godine u godinu padao za 0,1—0,3 cm.




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Godine 1950. prosječno po stanovniku potrošeno je drveta i drugih
proizvoda 0,71, m3 (Finska 3,74, švedska 2,84, Norveška 2,11, Jugoslavija
1,48, Austrija 0,98, Čehoslovačka 0,79, Turska 0,43, Grčka 0,60,
Italija 0,42, Francuska 0,69, Engleska 0,51 m3/stanovnika). Južna Evropa
troši razmjerno manje drveta po stanovniku, ali za to više od sjeverne
za obnovu i brodogradnju.


Raspodjela potrošnje drveta prema grani korištenja bila je slijeda:


Način upotrebe: Miliona k< bika Postotak


Oradjevne konstrukcije — — — — — 66.5 40.8
Rudno drvo— — — — — — — — 17 0 104
Saobraća] (ž. prag., kola, brodar. TT) — 11 1 6.8
Pokućstvo i ost. drvni inuu^rija — — 215 13 2
Ambalaža Novinski papir i izdav. ind. — — — — 14.6 8.9
Tekstil i ostali derivati — — — — — 6.9 4.3


Svega 163.1 100


Vrijednost proizvedenog drveta u Evropi iznosila je 1925. godine
oko 3.200 mil. dolara, a 1950. g. popela se na 3.700 mil. $, te će po svoj
prilici — obzirom na nestajanje zaliha — 1975. g. iznositi samo 2.600
mil. $ kao za mirnodopskog vremena 1913. godine.


Pitanje cijena dominiralo je situacijom na tržištu drvetom prošle
godine. Odviše visoke cijene za prvih mjeseci dovele su do stagnacije
poslovanja, do smanjenja proizvodnje i do akumulacije zaliha (stokova).
Sredinom godine nastupilo je sniženje cijena da bi se kasnije pojavila
izvjesna stabilizacija na tržištu drveta.


Prozvodnja šumske industrije u Evropi opala je u poređenju prema
1 sem. 1951. godine za 10% kod meke rezane građe i 25% kod lisnate.


Potrošnja naprotiv smanjila se izgleda u manjem omjeru za 5—10%.
Zemlje izvoznice (kao Finska, švedska) ustručavale su se prodavati drvo
ispod cijene iz g. 1951. i ustrajale su u tome do polovice 1952. godine.
Zemlje uvoznice —- u iščekivanju bolje situacije — uzdržavale su se od
kupovine, koristeći postojeće zalihe i nadomještavajući drvo —r koliko
je god bilo moguće — drugim materijalima. Tako je koncem maja došlo
do općeg pada cijena mekoj rezanoj građi za 25—30% ispod razine
cijena iz 1951. godine. Kasnije, uslijed povećane građevne djelatnosti
oživjela je postepeno potražnja mekane rezane građe i cijene su se nekako
normalizirale.


Uvoz i izvoz meke i tvrde rezane građe u prvom je polugodištu
1952. g. znatno pao prema 1951. g., dok je, naprotiv, oživjela trgovina
celuloznim i rudnim drvetom.


U brojkama evropski uvoz rezane građe prvog polugodišta 1952. g.
iznosi 940.000 stand, (u 1951. g.: 1,040.000 stand.) i 520.000 m3 lišćara.
prema 770.000 m3 u 1951. g.).


Uvoz celuloznog drveta naprotiv popeo se na 1,730.000 m3 (u 1951.
god. 1,110.000 m3) t. j . za 55%, jer je znatno povećala uvoz Engleska,
Francuska, Njemačka, švicarska, Italija, samo je Nizozemska smanjila




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 35     <-- 35 -->        PDF

uvoz za 20%. Izvoz celuloznog i rudnog drveta povećao se za 1. sem.
1952. g. na oko 1,730.000 m3 (prema 1,250.000 m3 u 1951. g.) odnosno
na 1,020.000 m3 (prema 650.000 m3 u 1951. god.).


Na uvodno spomenutim savjetovanjima utvrđene su slijedeće činjenice:


Potrošnja drveta Evrope raste stalno od početka stoljeća ovamo
i proslijedit će rasti usprkos povećanja cijena drvetu u omjeru prema
ostalim sirovinama i intenzivnije zamjene drveta sve većim količinama
drugih materijala.


Tendencija povećanja je osobito markantna u celoloznom drvetu,
novinskom papiru, papiru za ambalažu i za umjetna vlakna, ali ona je
također znatna i u rezanoj građi i ostalim njenim primjenama. Prema
do sada sređenim planovima, proizvodnja Evrope će bez sumnje padati
i ostat će dosta niska za 20—30 godina. Tek pri koncu stoljeća može se
očekivati neko povećanje godišnjih sječa.


Stoga se predviđa relativna oskudica drveta u Evropi u neposrednoj
budućnosti,


Trgovinska razmjena između Evrope i ostalih zemalja ne će po
svoj prilici izmijeniti situaciju, jer je Evropa bila u stanju da uvijek
podmiri svoje potrebe na drvetu, pošto se potrošnja i proizvodnja otprilike
kretala oko 300 miliona kubika godišnje. Prema običaju Evropa bi
trebala uvoziti iz SSSR-a i U. S. A. 10—15% svojih potreba na mekoj
rezanoj građi, dok istovremeno izvozi u druge kontinente 1—2 miliona
tona celuloze. Ova razmjena je od velike koristi, pa je treba podržavati
i ubuduće. U mnogom će ovisiti o razvoju političkih prilika i o valuti.
Problem je još i u tome, što će potražnja za budućih 10 godina prelaziti
obim opskrbe za 50 milijuna kubika t. j . za 30% potreba ne će biti podmireno.


Izgleda ipak da je moguće izmijeniti situaciju povećavajući evropsku
proizvodnju industrijskog drveta u skoroj i daljnoj budućnosti. Sa
gledišta tehničke mogućnosti ne bi bilo smetnje da se u dovoljnoj mjeri
poveća proizvodnja u Evropi, da bi se mogla podmiriti potražnja raznih
grana iskorišćenja vodeći računa o sve jačoj tendenciji da se drvo zamijeni
drugim materijalima radi povećanja cijena drvetu u poređenju s
onim drugim sirovinama.


Radi orijentacije iznosimo cijene najvažnijih vrsti drveta i sortimenata,
kako su notirale s proljeća ove godine u susjednim zemljama.
Prosječne cijene drvetu u Austriji (štajerska) marta mjeseca 1953.
po kubiku franko vagon utovarna stanica:


Trupci za rezanje Jela smrča Ariš


Deblj. raz. 2a (20—24 cm) 249´-Š (265-- Febr.)


2b (25—29 cm) 273´— „ (290— Febr.) 323"— Šilinga


3a ´30—34 cm) 2v7— „ (315-— Febr.) 334-—


3b (35—39 cm) 312— „ (331— Febr.) 364--„


4 (10-49 cm) 321— „ (340— Febr.) 404 —


„ 5 (Od 40 cm
dalie) 333— » (353-— Febr)




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Prosječna cijena jela/smrča Media 3a š 297.— (315.— u februaru)
Prosječna cijena Ariš Media 3a š 334.— (324.— u februaru)
Celulozno drvo jela/smrča Media lb Š 230.— (222.— u februaru)
Rudno drvo jela/smrča ariš lb Š 220.—
Ogrevno drvo bukovo Š 112.— (114.— u februaru)
Meko ogrevno drvo Š 100.-— ( 99.— u februaru)
Ogrevno drvo u snopovima 20/50 cm Š 4.70 ( 5.10 u februaru)


U Tirolu je prosječna cijena pilanskim trupcima jele i smrče iznosila
franko pilana 380.— šilinga/m3.


U Salzburgu je postignuta prosječna cijena za pilanske trupce jele
i smrče 350.— Šilinga po kubiku, a u lakše pristupačnim predjelima
čak i 400.— Š/m3.


Cijena celuloznom drvetu bila je prosječno 250.— š/m3.


Cijene rezane građe u Italiji početkom 1953. god. (Milano) po kubiku:
Jela I. kl. sort . 48—50.000.— lira/m3
Jela II. kl 38—40.000.— lira/m3
Jela III. kl 29—30.000.— lira/m3
Ariš prema izboru 29—56.000.— lira/m3
Bukovina platn. I. kl. (Slavonija) 70—75.000.— lira/m3
Hrastovina I. kl. (Slavonija) . . . 83—88.000.— lira/m3
Lišćari domaće provenijencije izrađeni u trg. dimenzijama:
Orahovina 50—65.000.— lira/m3
Hrastovina 40—44.000.— lira/m3
Bukovina neparena 28—32.000.— lira/m3
Topolovina 16—24.000.— lira/m3


Prosječne cijene pilanskim trupcima u Francuskoj (Bas-Rhin)


(četinari skoreni, lišćari pod korom, mjereno u sredini u cm)


II. raz. II.—IV. IV. raz. i dalje
A.
Trupci četinara 20—29 cm sortirano od 40 cm na više
Jela/smrča bez kore 6.070.— 7.100.— 8.800.— Frcs/m*
Planinski bor II. raz. II. i III. raz.
(dolina Mossig) 4.270.— 5.280.—
B. Celulozno drvo
jela bez kore 3.050.— /prm
smrča pod korom 2.370.— /prm
C. Ogrevno drvo
ej ep. II. raz. oblice II. raz.
hrastovo 2.000.— 1.600.— /prm
borovo 1.600.— 1.500.— /prm
Općenita situacija na drvnom tržištu Francuske ostala je nepromijenjena.
Aktivnost u svim sektorima i šumskim preduzećima jako je
reducirana, trguje se manjim količinama i radi se sa kratkim rokovima.
Naročito se teško osjeća kriza na drvnom tržištu u predjelu Jugo-zapada
(Gascogne), gdje pučanstvo skoro isključivo živi od šuma, koje su uz to
prošlih godina jako stradale od požara. Situacija se još pogoršala smanjenjem
izvoza,, te su mnogi šumo vlasnici prisiljeni, da svoje proizvode




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 37     <-- 37 -->        PDF

prodaju budpošto, često i sa gubitkom. Intervencijom državne vlasti
očekuje se poboljšanje situacije u šumskoj proizvodnji.
Sve u svemu izgleda da klasični postupak obrade drveta na pilanama
mora postepeno ustupiti mjesto drugom načinu prerade.


Posljednjih godina izbili su na tržište proizvodi za raznu upotrebu,
koji pri proizvodnji kao prvu i glavnu sirovinu troše drvo. Drvo se u
raznim postupcima rastavlja u dijelove raznih oblika i dimenzija, koji
se ponovo sastavljaju u vidu prašine s dodatkom sredstava za vezanje,
pod velikim pritiskom lijepe se ploče ili su izvrgnuti djelovanju kemijskih
sredstava, da se izvuče iz njih celuloza ili da se dobije smola i razni
derivati, odnosno da se hidrolizom proizvedu šećeri ili alkoholi.


Svi ovi novi proizvodi imaju samo jednu zajedničku dodirnu točku
a to je, da je općenito prihod ovakove proizvodnje nerazmjerno veći
nego pri dosadašnjoj klasičnoj preradi na pilani, jer se stvarno tokom
razne mašinske i kemijske prerade sve iskoristi, pa čak i ono, što je do
sada normalno išlo u otpadak.


Ovo je poboljšanje prihoda veoma važan faktor u vremenu, kada
u većem dijelu zemalja svijeta prirodna obnova šuma ne može da nadomjesti
godišnje iskorištene drvne mase za podmirenje potrošnje.


Prema povećanoj potražnji trebat će pristupiti poboljšanju zemljišta,
intenzivnijoj obradi tla, gnojenju, kalcifikaciji, efikasnijim uzgojnim
mjerama u sastojinama, racionalizaciji i mehanizaciji pri izradi, izvozu
i preradi drveta, jednom riječi nekoj »dinamičnoj« šumarskoj politici.


Na svaki način može se očekivati, da će šumarska politika evropskih
zemalja doživiti u skoroj budućnosti znatne promjene.


SAOPĆENJA


RAZMATRANJE O PROBLEMATICI PREBORNE ŠUME


Na području Gorskog Kotara i planinskih dijelova Hrvatskog Primorja, nalaze
se velike površine prebornih šuma, koje stoje pod upravom Šumskog gospodarstva
u Rijeci.


Šumarski klub u Rijeci, čije područje obuhvaća Gorski Kotar, Hrvatsko Primorje
i Istru, postavio si je zadatak, da tokom 1953. godine na licu mjesta u šumi
razmotri problematiku gospodarenja prebornom šumom.


Od 25.—29. V. ove godine na području Šumarija Delnice, Mrkopalj i Fužine,
a uz sudjelovanje 25 članova kluba, šumarskih inženjera i tehničara, održao je mg.
Milas Branko referat o gospodarenju u prebornoj šumi, sa prikazom praktične
primjene, u raznim tipovima šume.


U prvom je redu iznesen historijski razvitak misli o gospodarenju u prebornoj
šumi od prvog njenog početka do danas, sa naročitim osvrtom na njegovo djelovanje
na gospodarenje šumama Gorskog Kotara. Razmotreni su osnovni elementi
gospodarenja prebornom šumom i prodiskutirana njihova primjena na naše šume.


Iznesen je problem izmjene vrsta u našim prebornim šumama, a u vezi sa uzgojnim
svojstvima pojedinih vrsta i njihovim vertikalnim rasprostranjcnjem. Promatrane
su biljna zajednice Gorskog Kotara, kao i osebujnost sastojina na vapnenim
i silikatnim tlima. Razmotreno je samo stanje sastojina obzirom na drvnu masu (iznad
ili ispod normale) i njena struktura (jednolika ili preborna), te njen razvoj u
budućnosti.