DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE77 JUNI GODINA 1953 NEKE SAVREMENE METODE RAZMNOŽAVANJA DOMAĆIH TOPOLA Zlatarić Ing. Boris, Zagreb I. P P itanje kultura topola veoma je važno za naše šumarstvo. Podizanje dobrih vrsta i njihovih hibrida u velikoj mjeri rješava potrebu industrije celuloze na jednoj skupocjenoj sirovini. Zbog toga se oplemenjivanju topola i tehnici njihova uzgajanja pridaje naročita pažnja. U tome su mnoge zemlje daleko dotjerale. 0 našim domaćim vrstama, njihovim varijetetima i hibridima imamo malo zapažanja. U tom pogledu vlada neizvjesnost. Nužno je proučiti njihove oblike i vrijednosti u cilju oplemenjivanja i križanja s drugim vrstama. Većina topola kod nas u kulturi ima prednost pred drugim vrstama drveća što se veoma lako vegetativno razmnožavaju i tako prave uniformne klonove. To međutim ne vrijedi potpuno za vrste i križance bijelih topola (sekcija Leuce). Njih nije moguće razmnožavati reznicama (bez tretiranja) ; razmnožavanje reznicama zbog veoma slabog uspjeha jedva da dolazi do primjene u praksi. One se zbog toga razmnožavaju ili sjemenom ili korjenjacima. Razmnožavanje generativnim putem u poređenju s vegetativnim vezano je s nekim poteškoćama. Nije uvijek pri ruci ženski individuum, a često se bez prethodnog obilježavanja i notiranja gubi vrijeme na pronalaženju biljke sa ženskim resama, pri čem je selekcija boljih roditelja većinom vezana na slučaj. Poznato je nadalje da se sjemenom ne fiksiraju u punom broju roditeljska svojstva, kako se to postiže vegetativnim načinom. Zbog toga je u slučaju da posjedujemo neko posebno vrijedno stablo bijele ili sive topole, odnosno trepetljike, potrebno pribjeći vegetativnom razmnožavanju putem izbojaka iz korijenja. U dosadanjoj praksi tehnika je najobičnije slijedeća: Tokom mirovanja vegetacijske periode izvadi se par komada korijena i u proljeće se narežu na manje dijelove od 5—7 cm. Oni se stave u zemlju i pokriju par cm zemljom. Ovdje nije bitno kako se oni polažu. 0 tome postoje različita gledanja. Nakon izvjesnog vremena iz svakog komada potjera po jedna do nekoliko šiba, koje se onda dalje uzgajaju. Razumljivo je da je i broj dobivenih izbojaka veoma ograničen. |