DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 26     <-- 26 -->        PDF

carskog šumarstva, jer su se u Austriji i u Njemačkoj još u prošlom
stoljeću pojavljivali glasovi protiv stvaranja i održavanja jednodobnih
čistih šuma, a ta nastojanja u ovom stoljeću dobivaju sve veći broj
pristaša nakon što su se uvidjele vrlo loše posljedice stvaranja monokultura
za šumarstvo tih zemalja.


Konačno smatram svojom dužnošću da istaknem neobičnu, upravo
prijateljsku susretljivost mnogih švicarskih kolega, napose prof. Leibundguta,
direktora Burgera i dr. Badoux-a, koji su mi pomogli da se
upoznam sa radom tamošnjih šumarskih ustanova i sa njihovim šumama.


Die Wälder und Forstwirtschaft in der Schweiz


Nach seinem längeren Aufenthalt i der Schweiz hat der Verfasser in kurzen
Zügen folgendes beschrieben: Oekonomische und historische Verhältnisse in der
Schweiz, Fläche und demographische Angaben, die Wälder, Organisation der Forstverwaltung,
Administration, Forsteinrichtung, Waldbau, Transportanlagen, Forstreservefonds,
Forstbenutzung, Wissenschaft und Unterricht, Forstvereine, Rolle des
schweizerischen Forstwesens heute in Europa.


JOŠ 0 POJMU DIFERENCIJALNE RENTE POLOŽAJA


Ing. Nenad Prokopljević, Beograd


Na kraju diskusije po pitanju »diferencijalne rente položaja u šumarstvu«, ing.


M. Š.* izveo je zaključak da postoje dve diferencijalne rente položaja: jedna prava
koju — po njemu — treba »u interesu pravilne politike cena izostaviti« i druga
»moja« koju kao »kompromisnu« treba prepustiti samoj sebi (str. 150).
Sa ovakvim tretiranjem diferencijalne rente položaja ja se ne bih mogao
složiti. Stoga ću pokušati da pojam diferencijalne rente položaja još jedamput objasnim
i da dokažem da je diferencijalna renta položaja uslov »sine qua non«
u šumarstvu.


S tim u vezi upotrebiću podatke iz ranije dokumentacije s tom razlikom, što
ću sada koristiti te podatke po jedinici mere t. j . po 1 m3. Analizu u tom smislu
ranije (Š. 1. br. 10 i 11 1952) nisam pravio iz razloga, jer sam pretpostavljao da će
dato objašnjenje naići na razumevanje. Međutim, kako ing. M. Š. inzistira na svom
gledištu citirajući dvojicu autora (dr. Plavšića i ing. Trifunovića) u svoju korist,
smatram da će ovaj osvrt nesumnjivo pomoći da se pojam diferencijalne rente položaja
u šumarstvu pravilno shvati. Neosporno je, da bi reč pomenutih autora doprinela,
da se objasne i još neka druga pitanja iz ove teme. Pravilno tumačenje i određivanje
diferencijalne rente položaja u šumarstvu važno je radi održanja i unapređenja
šumske proizvodnje (proizvodnje drveta na panju) kod šumskih gazdinstava.


I.
Diferencijalna renta položaja u šumarstvu formira se — kako je
poznato — kao razlika između društvene (tržne) prodajne cene i individualne
cene proizvođača (š. 1. br. 10 i 11/52 str. 402). Njena struktura
vidi se iz sledeće tablice:


* Ing. Mirko Špiranec: O pojmu »diferencijalne rente položaja«, šumarski list
br. 3, 1953. g. Zgb.