DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 24     <-- 24 -->        PDF

bljava, a u vezi s time naglasuje se, da je žicara štetno transportno
sredstvo za šumsko gospodarenje.


Šumski rezervni fond vrlo je značajna institucija za švicarsko šumarstvo.
Ona je ujedno dokaz tradicionalne štedljivosti i dobrog vođenja
gospodarenja. U svrhu pravilnog financijskog poslovanja treba da
postoji neki stalni prihod šuma, s kojim se može unaprijed za niz godina
sigurno računati. Zato su osnovani ti fondovi, za koje bi bio bolji naziv
blagajne za izravnavanje prihoda i rashoda. Taj fond ne služi samo za
pokriće redovnih rashoda općina, nego i za gradnju šumskih putova.


— Osim toga postoji i fond od krčenja šuma, negdje i za čišćenje i njegu
šuma, u koji dotični mora uplaćivati iznos, ako ne izvrši izvjesne radnje.
Ali taj fond je šumsko-policijskog značenja.
Iskorišćivanje šuma. Pravilnom iskorišćivanju šuma poklanja se u
švicarskom šumarstvu vrlo velika pažnja. Zapravo se o iskorišćavanju
mnogo ni ne govori, jer se pod tim većinom razumijeva uzgajanje šuma.
Svi postupci oko boljeg iskorišćivanja šuma i drveta stvarno su postupci
oko uzgajanja i njege šuma, oko podizanja prirasta i kvalitete drvne
zalihe, te za povećanje redovnih prihoda.


Sječa šuma većinom se obavlja u vlastitoj režiji, a gotovo isto tako
i izvlačenje do glavnih putova. Tehnika obaranja stabala većinom je vrlo
svršena: niski panjevi, čuvanje pomlatka i mladika te okolnih stabala;
mnogo je uvedeno kljaštrenje stabala prije obaranja. Nakon obaranja
i izvlačenja drveta jedva se gdje na preostaloj sastojini opaža, da je tu
bila sječa. Grane se također odstranjuju i iskorišćvaju za ogrev. Izrada
je majstorska, kod prikrajanja oštro se pazi na kvalitet i debljinu, sortiranje
je prvoklasno. Izrada se vrši većinom na akord po stalnim šumskim
radnicima odnosno po stalnim sezonskim radnicima. Kadar šumskih
radnika je vrlo dobar i discipliniran. Postoji težnja, da kod sječe
tanjih stabala radi grupa od dva radnika. Negdje se stalni radnici školuju,
da bi se kvalificirali za stalnog šumskog radnika.


Uvedena je naknadna premjerba većinom na putu, manje kod panja i na stovarištu.
Prodaja se vrši po taksi, licitacijom i submisijom. Ogrev se dijeli većinom
besplatno ovlaštenicima; ali se prodaje, često i u sveznjevima. Postoji težnja, da
se svuda uvede izvlačenje i izvoz u vlastitoj režiji radi čuvanja šume i šumskog
tla. Postoje zone cijena. Cijene gdjekad određuju zajednički organizacije šumoposjednika
i kupaca drva,- ali u te sporazume se umiješa ponekad i država radi zaštite
naroda od previsokih cijena. — Za preradu drveta postoje uglavnom samo mala poduzeća,
izuzevši industrije celuloze, papira i tanina. U drvnoj industriji zaposlen je
neznatan broj šumarskih stručnjaka.


Nastava i nauka, švicarsko šumarstvo isprva se razvijalo pod utjecajem
njemačkog šumarstva, sve do osnutka Savezne tehničke visoke
škole — Odjela za šumarstvo god. 1855. U početku neki su profesori bili
Nijemci, ali pomalo počinje prevlađivati utjecaj francuske škole, a kad
su švicarski šumari preuzeli nastavu i nauku u školi i u institutu, nauka
se počela sve samostalnije razvijati.


Na katedri za uzgajanje šuma od g. 1855. do danas bilo je svega 5 profssora
(Landolt, Bühler, Engler, Schädelin, Leibundgut). Uređivanju šuma, znatan prilog
razvitku šumarske nauke dao je Knuchel. U šumarskoj politici Gonet, u građevinarstvu
Bagdasarianz. Na Visokoj tehničkoj školi u Zürichu postoji svega jedan
institut i to za uzgajanje šuma te četiri katedre: uzgajanje šuma, uređivanje šuma
sa utvrđivanjem prirasta i prihoda i tehnikom šumskog rada (na toj katedri predaje