DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 23 <-- 23 --> PDF |
žnju, u praksi primjena se vrši razmjerno malo. Stoga se njega obavlja većinom u doba mladika, po principima koje je utvrdio Schädelin. Njega se obavlja pod nadzorom šumara, a vodi je lugar sa 2—3 radnika. Općenito se može reći, da se u prvoj mladosti vrši negativno izlučivanje loših stabala i vrsta (masovno podizanje kvalitete), u kasnijim dobama pozitivno odabiranje boljih u svrhu koncentriranja prirasta na najboljim stablima (pojedinačno podizanje kvalitete). Da bi se njega sastojina i ostali radovi u šumi mogli pravilno vršiti, potrebno je da postoji solidan kadar stalnih stručnih radnika. Računa se, da bi na 100 ha trebao prosječno biti 1 stalni radnik. Princip osnivanja i uzgoja jednodobnih šuma, kako ga je propagirala i uvodila ranija njemačka nauka, posve je napušten, kao što je napušteno i osnivanje čistih sastojina. Čista sječa uopće se ne vrši, postepeno se napušta oplodna sječa na velikim površinama, te se za listače, ariš i bor uvodi sječa i uzgoj u manjim grupama počevši od t. zv. transportne granice (Femelschagbetrieb) ; sječe od te transportne granice vrše se tako, da se izvlačenje ne vrši kroz mladi naraštaj. Ali za takav način grupimične sječe potrebna je vrlo gusta mreža dobro projektiranih i dobro uzdržavanih puteva. Za uzgoj mješovitih šuma jele-bukvesmrče uvedena je svuda preborna sječa. Između tih tipičnih načina uzgoja ima neobično mnogo prelaza, uvjetovanih staništem, vrstama drveća i njihove smjese, gospodarskim položajem šuma, tradicijom i subjektivnim nazorima pojedinih uzgajivača i uređivača. Pri sječi mnogo se pazi da se mladi naraštaj i preostala stabla što manje oštete te se u tu svrhu često, napose u području Sredogorja, doznačena vrlo krošnjasta stabla okrešu. — Budući da je švicarska po proizvodnji drveta donekle deficitarna zemlja, sve se više nastoji da se poveća površina šuma i tako nadoknadi manjak (12.000 ha), nastao krčenjem šuma u toku prošlog rata. Pravilnim uzgajanjem šuma povećava se ljepota prirode. Ali uz to je potrebno, da se izlučuju karakteristične sastojine i šume koje se ostavljaju potpuno prirodi. U švicarskoj postoji nekoliko izlučenih objekata, u kojima se ne vrši nikakvo gospodarenje. Najvažniji od tih je nacionalni park Engadin (16.000 ha šuma i ostalo), u kojem se ne vrše uopće nikakvi zahvati bez obzira na stanje šuma. šumska transportna sredstva, švicarsko šumarstvo vrlo mnogo pažnje poklanja dobrom projektiranju i izgradnji šumskih puteva. Jednom novijom odredbom Saveza određeno je, da se nijedan šumski put ne smije graditi a da prethodno nije izrađen i odobren generalni projekt puteva za dotično područje, a to i zato što šumski putevi sačinjavaju jedan od najvažnijih faktora za ispravno uzgajnje šuma. Prema podacima iz Tehničke visoke škole odstojanje putova u Sredogorju trebalo bi biti 200—300 m, na 1 ha u prosjeku 40—80 m putova. Godine 1925. gustoća putova bila je na 1 ha u Juri 10—60 m, u Alpama 10—100 m, na području Ziiricha čak 60—130 m. Budući da je izgradnja dobrih putova vrlo skupa, Savez daje siromašnijim općinama izdašnu pomoć čak do 99% ukupnih troškova, napose u doba nezaposlenosti odnosno ekonomskih kriza. Općenito se stalo na stanovište, da je put najbolje sredstvo transporta, dok se ostale vrste nastoje napustiti, žicara se vrlo malo upotre 275 |