DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 21 <-- 21 --> PDF |
poreski pritisak. Mnogi kantoni štampaju izvadak iz godišnjih izvještaja ili u ukupnom izvještaju dotičnog departementa ili posebno. Uređivanje šuma. Organizacija uređivanja šuma vrlo je različita. U nekim kantonalnim šumarskim uredima postoje 1—3 taksatora. U drugima gospodarske osnove izrađuju okružni šumari sami ili uz sudjelovanje ili uz pomoć taksatora. U nekim kantonima postoje t. zv. adjunki, kojima je dužnost da obavljaju najveći dio posla pri izradi planova. Općinske i .gradske šumarije većinom same izrađuju gospodarske osnove. Uređivanje šuma dakle prvenstveni je zadatak kantona kao cjeline. Savezna inspekcija pridržava si pravo samo na odobravanje instrukcija o uređivanju šuma. Gotovo svuda uvedena je vlastita kontrola gospodarenja t. j . kontrolna metoda, izuzevši u području niskih šuma i ponegdje na visokim planinama. Ali i ta metoda se svagdje jednako ne primjenjuje. Razlike se uglavnom sastoje u finoći izgradnje planova, u njihovom opsegu, u načinu obrađivanja priku ljenih podataka, što je sve uslovljeno veličinom računskih operacija. Ni lokalne tabele t. zv. tarife nisu podjednako izrađene. Efekat rada prigodom promjeravanja stabala, kojim rukovodi vođa grupe, je ovaj (prema podacima Knuchela): Brda 2 radnika 4— 8 ha 2.500—5.000 stabala 3 radnika 8—12 ha 4.000—7.000 stabala Sredogorje 2 radnika 6—10 ha 4.500—7.000 stabala 3 radnika 9—13 ha 6.000—9.000 stabala Gospodarskim osnovama većinom se strogo ne propisuje mjesto i vrijeme sječe, ali je propisan etat. Ako se izvrše prehvati (kao na pr. za vrijeme rata), oni se kasnije reparticipiraju. Strogo je propisan cilj gospodarenja i dane su smjernice. Osnovni cilj gospodarenja jest u pravilu, da se vrši potraj no gospodarenje, da se povećava proizvodna sposobnost šuma, kao i da se sistematski povećava kvantitet i kvalitet prirasta te drvne zalihe do racionalne visine. Smjernicama se utvrđuje perspoktivno omjer smjese, struktura, način povećavanja proizvodnosti šuma, prioritetni zadaci i dr. Mnoge gospodarske osnove sadrže podatke o kretanju drvne zalihe po debljinskim razredima, vrstama drveća i prirašćivanju za pojedina uređaj na razsoblja do pola stoljeća unatrag. Inventarizacija se obavlja većinom svake desete godine, u lošijim okolnostima nakon dužih razdoblja. Interesantno je napomenuti, da intenzivnom njegom šuma švicarski šumar uspijeva ne samo povećavati drvnu zalihu i prirast nego i prihod. To gotovo zvuči kao paradoks, ali pojedine pregledane evidencije pokazuju da je to tako; takvo stanje rezultat je nastojanja, da se povećava drvna zaliha na račun dijela prirasta, i tako se pojedine šume pretvaraju u prirodne štedionice i služe kao zlatna rezerva za slučaj težih ekonomskih prilika. — Čist prihod šuma iznosi prema približno prikupljenim podacima oko 40 do 60% brutto prihoda. Uzgajanje šuma. Uzgajanje šuma najvažniji je predmet predavanja na Tehničkoj- visokoj školi i najvažniji rad šumara na terenu. Sve ostale grane nauke i gospodarske djelatnosti treba da služe uzgoju i njezi šuma te povećavanju čistog prihoda: uređivanje šuma, izgradnja transportnih sredstava, te racionalno iskorišćavanje šuma i drveta. Na Visokoj školi omogućuje se budućem šumarskom kadru prvenstveno da 273 |