DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1953 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ŠUME I ŠUMARSTVO ŠVICARSKE Ing. Josip šafar ^vicarska, kad se promatra iz vanjske perspektive, predstavlja jednu Sneobično čvrstu i povezanu cjelinu u gospodarskom, političkom, društvenom i upravnom životu. Ali u njenoj unutrašnjosti ipak ima vrlo mnogo specifičnosti i različitosti. A te specifičnosti rezultat su ne samo njenog centralnog položaja u Evropi i geografskih položaja pojedinih njenih krajeva, te inozemnih utjecaja, nego su one još više rezultat čvrsto ukorijenjenih tradicija spojenih uz to sa savremenim strujanjima gotovo čitavog svijeta. Odraz tih utjecaja naročito se ističe u šumarstvu i u šumama, jer sve promjene, novi nazori i perturbacije u gospodarskom političkom i upravnom životu neke zemlje u šumama ostavljaju svoj jaki žig kroz decenije i stoljeća, koji se ne može lako i brzo izbrisati. I zato kad se razmatra šumarstvo te zemlje a još više kad se pokuša usporediti šumarstvo Jugoslavije i Švicarske, tada treba uvijek imati u vidu ovo: Švicarska se u toku mnogih stoljeća relativno mirno razvijala, dok je teritorij sadašnje Jugoslavije bio pod jakim političkim, ekonomskim i vjerskim presizanjima i lukavstvima velikih sila, koje su se natjecale da našu zemlju pod raznim formama drže u svojoj interesnoj sferi, da eksploatiraju njena bogatstva i zadrže svoje pozicije na tom kroz tisućljeće važnom dijelu Sredozemlja, na kojem se nalaze važne raskrsnice Zapada i Istoka, Sjevera i Juga. Posljednje bitke za samostalnost Švicarske vodile su se pred 150 godina, posljednji ratovi zahvatili su bili tu zemlju pred nekolika stoljeća. Naprotiv u našim zemljama ratovi i eksploatacija harali su toliko, da ta historijska zbivanja malotko može trajno memorirati. Temelj švicarske samostalnosti, slobode i demokracije postavljen je već 1921. godine stvaranjem »Vječnog saveza« triju naseljenih područja Uri, Schyz i Unterwaiden, a zatim se u toku vanjskih i unutrašnjih borba za Savez proširuje te g. 1815. sačinjava 22 gotovo posve suverena kantona. Temelj Ustava švicarskog saveza postavljen je već u prvoj polovini XIX. vijeka, a sadašnji Ustav u osnovnim postavkama izrađen je g. 1874. Dok su u drugim zemljama Evrope feudalni gospodari prigrabili ogromne posjede, dotle u Švicarskoj livade, alpski pašnjaci i šume većinom su ostali u posjedima općine, korporacija, gradova, dolinskih zajednica i malih privatnika. Švicarac nije dopustio presizanje u ta njegova prava, ma s koje strane ono dolazilo: od svjetovnih gospodara, od manastira ili crkve ili od nadređenih vlasti. Prosječni Švicarac vrlo je marljiv i štedljiv, ekonomično gospodari sa svojim i općim dobrima, u njega je duboko razvijen osjećaj tradicije, patriotizma i demokracije. Vrlo je osjetljiv na izvjesna ograničavanja individualnih i društvenih sloboda, ali unatoč tome vrlo mnogo sudjeluje u radu mnogobrojnih društvenih organizacija, a za samostalnost i slobodu svoje nacije i zemlje spreman je podnijeti i teže žrtve. Te osebine odrazuju se i na šumi i na gospodarenju šumama. — Sve to utjecalo je, da se Švicarska, unatoč siromaštva na prirodnim dobrima, danas može ubrajati među najbogatije zemlje svijeta. Suverenitet kantona i općina neobično je duboko tradicijom ukorijenjen. Pojedini zakonski propisi i izvanredni izdaci Saveza, kantona, općina i gradova prihvaćaju se ili se odbijaju referendumom t. j . glasanjem čitavog naroda. Površina i demografski podaci. Ukupna je površina švicarske 41.295 km2. Ona je prema tome manja od pojedinačnih naših republika, Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili Srbije bez Kosmeta i Vojvodine. Broj stanovnika iznosi danas 4,715.000. — Prema tome Švicarska je površinom tek Va Jugoslavije, a po broju stanovnika oko 1k. Od ukupne površine 1U pokrivaju šume, 2/4 poljoprivreda, xl* je neplodna (planinski vrhunci, jezera i dr). Od poljoprivredne površine V2 je |