DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Autor kritički prikazuje i metode kalkuliranja šumske takse odnosno cijene -drveta na panju od Plavšića, Trifunovića, Anučina, Vangnica i SSSR-a, te s time u vezi obrađuje i problematiku o eventualnim zonama za cijene drveta u FNRJ. Posebna poglavlja su posvećena određivanju šumske takse za sporedne šumske proizvode kao i kalkulaciji taksa za naknadu šumskih šteta. Treća glava sadrži problematiku o racionalnosti troškova pri procesu stvaranja vrijednosti u proizvodnji šumarstva. Autor potanko obrađuje različita mjerila (pokazatelje) proizvodnosti rada, te opisuje u kojim uvjetima treba upotrebiti pojedino mjerilo. Tom je prilikom razmotrio i problem utjecaja promjene asortimana pri upoređivanju i mjerenju proizvodnosti rada i racionalnost troškova novčanim pokazateljima. Ovdje su zatim obrađeni: realizacija, prihodi, primici i financijski rezultat u proizvodnji šumarstva. Pisac iznosi karakteristične primitke u šumskom gospodarstvu, koje predstavljaju cijena posječene drvne mase iznad prirasta, zatim diferencijalna zemljišna renta položaja odnosno objektivne razlike troškova ukupnog šumskog transporta, koji su sadržani u šumskoj taksi. Nadalje je prikazana suština uspjeha gospodarenja i problematika rentabilnosti u kapitalizmu i u socijalizmu za proizvodnju šumarstva. Tom prilikom obrađena je kalkulacija financijskog rezultata i uspjeha te bilanciranje soc. rentabilnosti u šumarstvu. Za šumsko su gospodarstvo (biološku proizvodnju) dane i glavne metode bilanciranja. Nakon toga je iznesen sistem stimuliranja što veće´ socijalističke rentabilnosti u planskoj privredi administrativnog upravljanja, te su dani prijedlozi za usavršavanje toga sistema. Pisac obrađuje u toj glavi i organizaciono-tehničke mjere za postizavanje što veće soc. rentabilnosti u pojedinim granama šumarstva. S time u vezi proučava u šumskom gospodarstvu pitanje proređivanja sastojina, pretvaranje čistih sastojina u mješovite i izbor najpovoljnijeg uzgojnog (gospodarskog) tipa. Problemu zrelosti je posvećena znatna pažnja. Obrađene su: fizička, tehnička i apsolutna zrelost, zatim zrelost najvrednije drvne mase, zrelost po najvećoj šumskoj renti i financijska zrelost. Pisac iznosi i vlastite poglede o zrelosti sastojina u socijalizmu. S time u vezi izvodi svoju sječnu zrelost najveće soc. rentabilnosti, i to: najprije strogo financijsku zrelost, zatim proširenu i naposljetku proširenoopćenitu. U glavi četvrtoj pisac izlaže suštinu privrednog računa u sistemu administrativnog upravljanja planskom privredom. Obrađuje zatim problematiku prelaznih zalika obrtnih sredstava. U tom je poglavlju razmotreno i pitanje amortizacije osnovnih sredstava u svijetlu dinamike vrijednosti odnosno cijene osnovnih sredstava u uvjetima socijalizma. Drugi dio knjige obrađuje socijalističku ekonomičnost i njena mjerila (pokaza telje), te njihovu primjenu pri odabiranju ekonomski najpovoljnije varijante pro jekta nove investicije. U prvoj glavi daje autor originalnu definiciju socijalističke ekonomičnosti. Ana lizira i kritikuje mjerila ekonomičnosti, koje su predložili Strumilin i Nikiforov. Izvodi nova mjerila socijalističke ekonomičnosti za izbor nove investicije, uzimajući u obzir jednako utrošen kao i izgubljen rad u uporedbi s radom, koji stanovitoj vari janti priznaje društvo u toku daljnjeg njezinog eksploatacionog razdoblja. U toj se glavi potanko opisuju efekti, koji se dadu teško utvrditi u novcu kao i efekti, koji se ne mogu utvrditi u novcu, nego se moraju uvijek ocjenjivanjem uzeti u račun pri određivanju soc. ekonomičnosti. U drugoj se glavi daju praktični primjeri za primjenu soc. ekonomičnosti u pojedinim granama šumarstva. Treću glavu posvetio je autor mjerama za povišenje ekonomičnosti u pojedinim granama šumarstva. U zadnjem je poglavlju knjige obrađena soc. ekonomičnost između pojedinih grana šumarstva te odnos prema čitavoj socijalističkoj privredi. *J Šumarski list 251 |