DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 95 <-- 95 --> PDF |
U trećem poglavlju raspravljeno je šumsko-uzgonjo značenje biljne sociologije t. j . biološke, gospodarske i tehničke osnove šumarskih radova, izbor vrsta i tehnika podmlađivanja te konačno kartiranje staništa. Knjiga je pisana sažeto a ipak lakim stilom, ilustrirana je sa nekoliko vrlo uspjelih fotosnikama. Ovo djelo služi švicarskim šumarima kao udžbenik i priručnik, a inozemstvu je omogućilo da se bez većeg truda temeljito upozna sa prirodnim zajednicama te malene zemlje. J. Šafar Mitteilunger der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Versuchswesen, (Band XXVIII, 1952, strana 496) Burger H.: Bodenverbesserungsversuche III. U trećem saopćenju (prvo je objavljeno 1938, drugo 1946) o pokusima za poboljšavanje tla autor daje opsežan prikaz rezultata svojih istraživanja o djelovanju površinske obrade tla i kalcificiranja na izgradnju humusa i na razvitak prizemne flore. Pokusi su obavljeni u klimatskom području hrasta-graba na teškim tlima (500 m n. d.) te na lakim podzoliranim tlima u umjetno podignutim šumama smrče i bora (1.000 m n. d.). Strana 11—87. Steinlin H. Grandjean E. Egli R.: Einige Utersuchunger über die Schnitteistung verschiedener Sägen. Rasprava »Neka istraživanja o efektu piljenja različnim pilama« izrađena je u šumarskom institutu te u institutu za higijenu i radnu psihologiju. Ispitivan je utrošak radne energije, potrebno radno vrijeme i tehnika piljenja sa šest tipova pila firme Sandviken. Strana 88—108. Burger H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs XII. Fichten im Plenterwald. U XII. saopćenju ciklusa »Drvo, količina lišća i prirast« autor objavljuje svoje rezultate o smrči u prebornoj šumi: težina svježeg i suhog drveta, sadržaj vode u drvetu; težina krošnje, iglica i granja, broj i površina iglica; odnos težine iglica prema prirastu debla. Konačno dolazi do zaključka, da srednjestojna i slabo vladajuća stabla najracionalnije iskorišćavaju proizvedene asimilate. Strana 109—156. Meyer A. K.: Frühere Verbreitung der Holzarten und einstige Waldgrenze im Kanton Wallis III.-Nastavljajući svoja opsežna istraživanja u starim arhivama i publi kacijama autor u ovom radu raspravlja o negdašnjem rasprostranjenju vrsta drveća i o negdašnjoj granici šume u kantonu Wallis (južni dio Švicarske oko rijeke Rhone). To je neobično ogroman i mučan rad, kojeg rezultati ne mogu biti dovoljan ekvivalent uloženom trudu. Strana 157—208. Badoux E.: Notes sur la production du meleze. O arišu postoji već do sada razmjerno ogromna literatura. U ovom radu autor iznosi svoja dendrometrijska istraživanja: izrada jednoulaznih i dvoulaznih drvnogromadnih tablica, oblik debla, debljina kore; drvna zaliha i prirast u različitim tipovima ariševih sastojina (u prirodnom području rasprostranjenja, u subalpinskoj smrčevoj šumi, u prirodnoj jelovoj šumi, u šumama listača te u umjetno podignutim kulturama). Budući da se ariš u Švicarskoj sve više unosi u postojeće šume, taj rad je vrijedan prilog ne samo za Švicarsku nego i za druge zemlje sličnih ekoloških okolnosti. Strana 209—270. Nägeli W.: Aufastungsversuche in gleichaltrigen Nadelholzbeständen des schweizerischen Mittellandes. O umjetnom čišćenju debla od grana također je već mnogo pisano. Zbog velike koristi, koju taj skupi rad donosi u boljim stanišnim, sastojinskim i gospodarskim okolnostima, autor je izvršio pokuse i istraživanja u jednodobnim šumama četinjača na području švicarskog Sredogorja. Autor je u tom radu dao i opsežan pregled dosadašnjih iskustva o umjetnom čišćenju debla, o tehnici toga rada i o utrošenom radnom vremenu. Konačni rezultati tih pokusa objavit će se nakon obaranja debljih stabala na pokusnim plohama, jer će se tada moći obaviti potpunija tehnološka analiza drveta. Strana 271—354. Fischer F.: Einige Ergebnisse aus dem Internationalen Lärchenversuch 1944. Zbog znatne vrijednosti ariševine i velikog broja ariševih rasa, izdani su god. 1943. internacionalni propisi za istraživanja o razvitku ariša različitog porijekla (po 800 biljaka sa tri repeticije!). Švicarski pokusi obuhvatili su 36 različitih provenijencija, ali upotrebljeno je mnogo manje biljaka nego je bilo propisano. Ti pokusi (do god. 247 |