DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 93 <-- 93 --> PDF |
topole, kojem je lišće na bazi uglato i čiji se plodovi otvaraju sa 2 — češće 3—4 ljuske. Tog križanca autor u Francuskoj nije nikada nailazio. P. euramericana f. robusta viđena je u sjevernim krajevima. IV. Kulture topola u Jugoslaviji U južnim krajevima ima kultura crnih piramidalnih topola u redovima. Na sjeveru države, stariji nasadi topola vrlo su slični onima u Francuskoj, u dolini Rajne i Sene. Hibridi topola uneseni su u sastojine na aluvijumu i iskorišćuju se sa 50 god. t. j . sa dvostrukom ophodnjom podstojih vrsti. To su velika stabla sa više od 2 m opsega, imaju veliku gospodarsku vrijednost i služe eksport. Između dva rata osnivane su sastojine topola u Topčiderskom parku. One su osnivane i na veleposjedima koji su nekad pripadali privatnim vlasnicima i to sa ili bez primjese ostalih vrsti (bagrema, američkog jasena, crnog oraha) ali uvijek u gustoći od najmanje 2.000 sadnica po 1 ha. U novije doba takovi se nasadi sa jednogodišnjim sadnicama još uvijek vrše, ali su dobri uzgajivači već zapazili njihove loše rezultate, pa se može nadati da će se kulture topola vršiti racionalno. Postoje i brojni rasadnici i matičnjaci topola. Zdravstveno stanje topola općenito je dobro. U sjev. Srbiji zapažena su stabla ogoljena po Hyphantria cunea. Zaključak. Dosada kultiviranje topola nije bilo mnogo rašireno. Ali potrebe Jugoslavije na drvu, a naročito povoljni uslovi koji postoje na više od 100.000 ha terena duž vodotoka sjeverne granice, koji pripada državi, daju mogućnosti da bi Jugoslavija mogla postati jednim od najjačih proizvođača topolovine u Evropi. Izbor vrsti, njihov racionalan uzgoj u rasadnicima i terenu uz pravilnu tehniku, a prema smjernicama Internacionalne Komisije za topole, obećavaju rezultat. U toku je i selekcija najboljih domaćih klonova. Inozemstvo, a naročito Francuska, bit će interesirani da dobiju materijal za razmnažanje od najboljih bijelih topola. P. Bachofenii, te lijepih piramidalnih crnih ženskih topola. Ing. I. Podhorski Dr. Wolfgang Wettstein: Die Pappelkultur — Oesterreichische Gesellschaft für Holzforschung — Schriftenreihe, Heft 5 — 1952 Kommissionsverlag G. Fromme & Co., Wien V. — (Str. 52, 8 slika i 11 crteža lišća). Publikacija poznatog austrijskog uzgajivača topola daje u zbitoj formi bogati sadržaj svih problema modernog uzgoja topola. Za nas je ona naročitog interesa jer nas upoznaje sa visoko razvijenim uzgojem topola u Austriji dakle u našem neposrednom susjedstvu, u razmjerno sličnim klimatskih prilikama a na naplavinama Dunava koje i mi posjedujemo. Materijal knjige je podijeljen u: Uvod, I. Gospodarsko značenje topola. II. Zahtjevi na tlo. III. Način uzgoja. IV. Generativno razmnažanje, V. Uzgoj. VI. Način sadnje VII. Opis sorti. VIII. Štetnici. Literatura. U uvodu je napomenuta ekonomska važnost topola u Austriji, za čije bi potrebe od 100.000 m3 godišnje trebalo uzgajati topole na 15.700 ha uz razmak od 8 X 8 ni. Iz teksta ostalih glava napominjemo slijedeće značajne podatke: Autor smatra da uzgoj topola ima gospodarski sigurnu budućnost zbog svestrane i sve veće upotrebe topolovine, koju treba uzgajati kao stabla prvoklasne kvalitete u sastojinama, kao i van šume. Sadašnja svjetska produkcija topolovine (bez jasike) cijeni se na 3 i pol milijuna m:!. U 1934. g. bila je prema Houtzagers-u potreba svjetske produkcije furnira 2 miliona m3. Zahtjevi na stanište: Kao idealno stanište smatra se svježe rahlo, duboko, pjeskovito, ilovasto tlo, kod kojega temeljnica nije niža od 90 cm. Ali praktički topole se mogu uzgajati na raznim staništima, samo kisela tla i ona sa stagnirajućom vodom ne dolaze u obzir. Uzgoj topola. Autor preporuča reznice najmanje 0.8 cm promjera oko 20 cm duge, sa najmanje 4 pupa. Matičnjaci se osnivaju u razmaku od 1 m i rabe samo 3—4 godine. Reznice se režu na donjem kraju koso, tako da gornji kraj reza leži nasuprot pupu. Gore se režu ravno tik nad pupom. Preporuča reznice 24 sata prije sadnje močiti u vodi. U topolištu se reznice sade u redove razmaknute 50—65 cm uz razmak sadnica u redu 25—35 cm. Autor preporuča uzgoj sadnica kod kojih je |