DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 93     <-- 93 -->        PDF

topole, kojem je lišće na bazi uglato i čiji se plodovi otvaraju sa 2 — češće 3—4 ljuske.
Tog križanca autor u Francuskoj nije nikada nailazio. P. euramericana f. robusta
viđena je u sjevernim krajevima.


IV.
Kulture topola u Jugoslaviji
U južnim krajevima ima kultura crnih piramidalnih topola u redovima. Na sjeveru
države, stariji nasadi topola vrlo su slični onima u Francuskoj, u dolini Rajne
i Sene. Hibridi topola uneseni su u sastojine na aluvijumu i iskorišćuju se sa 50 god.


t. j . sa dvostrukom ophodnjom podstojih vrsti. To su velika stabla sa više od 2 m
opsega, imaju veliku gospodarsku vrijednost i služe eksport.
Između dva rata osnivane su sastojine topola u Topčiderskom parku. One su
osnivane i na veleposjedima koji su nekad pripadali privatnim vlasnicima i to sa ili
bez primjese ostalih vrsti (bagrema, američkog jasena, crnog oraha) ali uvijek u
gustoći od najmanje 2.000 sadnica po 1 ha. U novije doba takovi se nasadi sa jednogodišnjim
sadnicama još uvijek vrše, ali su dobri uzgajivači već zapazili njihove loše
rezultate, pa se može nadati da će se kulture topola vršiti racionalno. Postoje i brojni
rasadnici i matičnjaci topola. Zdravstveno stanje topola općenito je dobro. U sjev.
Srbiji zapažena su stabla ogoljena po Hyphantria cunea.


Zaključak. Dosada kultiviranje topola nije bilo mnogo rašireno. Ali potrebe
Jugoslavije na drvu, a naročito povoljni uslovi koji postoje na više od 100.000 ha
terena duž vodotoka sjeverne granice, koji pripada državi, daju mogućnosti da bi
Jugoslavija mogla postati jednim od najjačih proizvođača topolovine u Evropi. Izbor
vrsti, njihov racionalan uzgoj u rasadnicima i terenu uz pravilnu tehniku, a prema
smjernicama Internacionalne Komisije za topole, obećavaju rezultat. U toku je i selekcija
najboljih domaćih klonova. Inozemstvo, a naročito Francuska, bit će interesirani
da dobiju materijal za razmnažanje od najboljih bijelih topola. P. Bachofenii, te lijepih
piramidalnih crnih ženskih topola. Ing. I. Podhorski


Dr. Wolfgang Wettstein: Die Pappelkultur — Oesterreichische Gesellschaft für
Holzforschung — Schriftenreihe, Heft 5 — 1952 Kommissionsverlag G. Fromme
& Co., Wien V. — (Str. 52, 8 slika i 11 crteža lišća).


Publikacija poznatog austrijskog uzgajivača topola daje u zbitoj formi bogati
sadržaj svih problema modernog uzgoja topola. Za nas je ona naročitog interesa jer
nas upoznaje sa visoko razvijenim uzgojem topola u Austriji dakle u našem neposrednom
susjedstvu, u razmjerno sličnim klimatskih prilikama a na naplavinama
Dunava koje i mi posjedujemo.


Materijal knjige je podijeljen u: Uvod, I. Gospodarsko značenje topola. II. Zahtjevi
na tlo. III. Način uzgoja. IV. Generativno razmnažanje, V. Uzgoj. VI. Način
sadnje VII. Opis sorti. VIII. Štetnici. Literatura.


U uvodu je napomenuta ekonomska važnost topola u Austriji, za čije bi potrebe
od 100.000 m3 godišnje trebalo uzgajati topole na 15.700 ha uz razmak od 8 X 8 ni.


Iz teksta ostalih glava napominjemo slijedeće značajne podatke:


Autor smatra da uzgoj topola ima gospodarski sigurnu budućnost zbog svestrane
i sve veće upotrebe topolovine, koju treba uzgajati kao stabla prvoklasne kvalitete
u sastojinama, kao i van šume. Sadašnja svjetska produkcija topolovine (bez
jasike) cijeni se na 3 i pol milijuna m:!. U 1934. g. bila je prema Houtzagers-u potreba
svjetske produkcije furnira 2 miliona m3.


Zahtjevi na stanište: Kao idealno stanište smatra se svježe rahlo, duboko, pjeskovito,
ilovasto tlo, kod kojega temeljnica nije niža od 90 cm. Ali praktički topole
se mogu uzgajati na raznim staništima, samo kisela tla i ona sa stagnirajućom vodom
ne dolaze u obzir.


Uzgoj topola. Autor preporuča reznice najmanje 0.8 cm promjera oko 20 cm
duge, sa najmanje 4 pupa. Matičnjaci se osnivaju u razmaku od 1 m i rabe samo
3—4 godine. Reznice se režu na donjem kraju koso, tako da gornji kraj reza leži
nasuprot pupu. Gore se režu ravno tik nad pupom. Preporuča reznice 24 sata prije
sadnje močiti u vodi. U topolištu se reznice sade u redove razmaknute 50—65 cm
uz razmak sadnica u redu 25—35 cm. Autor preporuča uzgoj sadnica kod kojih je