DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 8 <-- 8 --> PDF |
je napose iz američke literature, a zovemo ga »malčovanje«. On se već prilično dugo primjenjuje u voćarstvu, a treba ga proširiti i u šumarstvu. U članku iz 1952. predlaže se podizanje plantaža industrijskog drveća i grmlja u cilju dobivanja sirovina. Ta je misao vrlo dobra i treba je pomoći. Zanimljivi su i podaci o uzgoju sekvoje i pačempresa iz reznica, o važnosti raznih kurika u industriji gume (gutaperka) i mogućnosti produkcije njihova korijenja kao sirovine, zatim o razmnažanju maline, suzbijanju štete u rasadnicima, o važnosti poljozaštitnih pojaseva, kao i vezanju pijeska, pošumljavanju bujičnih područja i slanica na kavkaskom kršu i t. d. Iznesene su i neke prednosti vrba: Salix daphnoides, S. acutifolia i S. caspica za vezanje pjeskulja, kao i uspješna primjena džuzguna (Calligonum arborescens) i dr. Griješke i ini nedostaci. Općenito. U knjizi i člancima pisca ima mnogo poopćavanja iz drugih i povoljnijih prilika, neispravnih prikaza i nepravilnih pogleda, vrlo mnogo stručnih griješki, te odviše uveličavanja. U knjizi imade mnogo nepotrebnog materijala, nejasnoća, ponavljanja, kao i bezbroj ortografskih griješaka. Nema stranice, gdje se ne bi našao bar po, koji takav nedostatak. Osvrnut ćemo se na nekoliko od tih nedostataka iz oblasti uzgajanja šuma i njenih osnovnih disciplina. Poopćavanje rezultata. Rezultati, do kojih je autor došao u svom radu, mogu se odnositi samo na istraživano i njemu slično područje, te podjednake uvjete rada. Loše je, što se rezultati postignuti na Sedreniku poopćuju i na druge naše krajeve, a napose je loše to poopćavanje u vezi sa pošumljivanjem krša i goleti. Autor i inače mnoga iskustva, koja su stečena pod sasvim drugim ekološkim prilikama, bez ikakve ograde, poopćava na naše prilike. Opširno se bavi rezultatima postignutim u južnoruskim stepama, kao i uopće u ruskom šumarstvu, što je kod nas od manjeg interesa, jer su ovdje sasma drukčije ekološke prilike. Kod nas je sasvim drugačiji sastav šuma i drugi prirodni uvjeti za njihov razvoj. Drugačiji su prema tome i uslovi za podizanje šuma. Neispravni prikazi i nepravilni pogledi. U knjizi se kaže, da su naziv »ekspresne šume« prihvatili i protivnici »brzorastućih šuma«, kao i pristalice te ideje. Konstatacija je čudna, jer valjda nema protivnika »brzorastućih « šuma. Međutim, naziv »ekspresne šume« nije sretno odabran. On može donijeti više štete nego koristi. Razlozi su već spomenuti na str. 159. (kao: Poopćavanje rezultata). U radovima autora govori se vrlo mnogo o ogromnim rezultatima postignutim s »ekspresnim šumama«, a govori se i o tome, kako je pod udarom sjekire okupatora posječena »sva ekspresna šuma« (visoka 7—8 metara). Odatle bi se moglo misliti, da se tu radilo o prostranim šumama, koje su tvorili nizovi sastojina, odnosno kultura raznovrsnog drveća. Međutim, u stvari »ekspresne šume« nisu zapravo šume, nego se tu radi o više manjih kultura, odnosno grupa uzgojenih kroz nepunih 5 godina na pokusnom polju velikom u svemu 6 ha. »Ekspresne šume« mogu se — prema autoru — podizati svuda, pod svakim ekološkim prilikama. Može se izraditi nakon pregleda terena i pedološke analize stalni troškovnik prema bonitetu i željenoj brzini rastenja. Iz takvog troškovnika — kaže se u knjizi — moći će se lako vidjeti, |