DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tajnik društva Vlado Supek u izvještaju o radu društva u godini 1952., detaljno je iznio sav rad društva u vezi zaključaka prošlogodišnje skupštine te isti uporedio iscrpnom analizom sa uspjesima odnosno sa propustima i neuspjesima u radu. Naglasio je da je društvo, u vezi aktuelnosti sa reorganizacijom naše privrede uopće, dalo tenor svome radu, posvetivši se razradi problema organizacije šumarstva u našoj novoj privrednoj evoluciji, što je i bila prvenstvena zadaća šumarskog društva. U tome radu naše društvo imalo je i vidnog uspjeha, što se odrazilo i na kongresu Šumarskih društava u Sarajevu, kao i u odlukama rukovodstva naše privrede. Nadalje je tajnik društva upoznao skupštinu; sa ostalim radom društva koji se je, osim ostalog, sastojao u održavanju predavanja i sastanaka u društvenim prostorijama, sa diskusijama iz naše stručne problematike. Osvrnuo se je na rad društva u vezi organizacije programa rada i predavanja stranih stručnjaka eksperata P. A. O. Ujedinjenih Naroda u našoj republici. Tim i takovim radom društvo je imalo uspjeha i pridonijelo podizanju struke i članstva. Zatim iznosi da je vidan rad uložen u konačno sređivanje materijala za Lugarski kao i za Lovački priručnik, od kojih je prvi već predan u štampu, a drugi se nalazi u jezičnoj korekturi, dakle pred davanjem u štampu. Šumarski list kao i Šumarske novine sa malim zakašnjenjima uglavnom su redovno izlazile. Kao propust ili bolje reći kao neizvršeno u tome razdoblju navada problem organizacije našega lugarskog osoblja, koji problem treba u najskorije vrijeme riješiti te provesti društvenu organizaciju lugarskog osoblja. Zatim smatra kao propust u ovome razdoblju, da se nije dovoljno oživio kontakt i saradnja društva i klubova na terenu, kao i da nije dovoljno pomognuto klubovima da aktivnije rade, iako se to ne odnosi na sve klubove. Nadalje, naglasio je, da je potrebno da se šumarsko društvo u pitanjima razrađivanja tarifnih pravilnika, kao i u pitanjima prevođenja odnosno u pitanjima promaknuća službenika, članova našega društva, mora izboriti da može autoritativno intervenirati, jer je´sigurno da su mnogi naši članovi oštećeni kod prošlog prevođenja. Svakako je jedan od prvih zadataka našega društva, da štiti interese naših članova i da intervenira u svakome opravdanom slučaju. Društvo do sada, u tima pitanjima, možda i ne potpuno svojom krivnojom, nije imalo nikakovu ingerenciju. Predlaže da se unutar društva oforme neke komisije ili odbori koji bi razrađivali i predlagali zakonske i druge propise u šumarstvu i drvnoj industriji, a iz razloga što u novoj organizaciji društvo, kao takovo ostaje jedino tijelo, koje može da obuhvati sa jednoga zajedničkog mjesta svu problematiku u šumarstvu i drvnoj industriji. Tajnik se je u uvodu svoga izvještaja osvrnuo na opće političke i ekonomske prilike u zemlji kao i u inostranstvu. Naročito je istakao, kako su kod nas, baš u zadnjem periodu našega razvitka, revolucijom stečene tekovine u daljnjem dijalektičkom razvoju, doživjele razne progresivne modifikacije i svoju nadgradnju. Upravljanje privredom po radnim kolektivima oslobađa se administrativnih stega. Zakon o Narodnim Odborima ubrzava proces demokratizacije tako snažno da su okviri Ustava postali preuski, te je donesen »Ustavni Zakon o osnovama državnog i političkog uređenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije i saveznim organima vlasti.« Ovim Ustavnim Zakonom postignuta su dostignuća našega socijalističkog čovjeka i građana naše domovine u razvitku demokracije, kojima se dive sve napredne snage u svijetu. U sprovođenju ovoga Ustavnog Zakona, prvi korak dao je našoj domovini prvog Predsjednika Republike — druga TITA. Na ove riječi druga skupština je pozdravila prvog Predsjednika naše Republike druga TITA, dugim aplauzom. U nastavku, tajnik se je osvrnuo i na neke momente u vezi vanjske politike a posebno na stanje demokracije i socijalizma u SSSR-u kao i na iredentu u Italiji. Navodi kako postoji sada povezanost SSSR-a, talijanske iredente i Vatikana u nastojanjima da oslabe naše pozicije u naprednom svijetu, naš utjecaj u borbi za mir, te našu međunarodnu afirmaciju. Osvrnuvši se posebno na intrige Vatikana protiv svega što je naše, među ostalim rekao je: »Ta vatikanska klika u zajednici sa našim unutarnjim i vanjskim neprijateljima, želi da vrati nazad neustrašivi hod našega razvitka u kojem je po prvi put u historiji naših naroda potpuno pobijedilo načelo potpuno slobode savjesti po kojem naši građani mogu pripadati bilo kojoj vjeroispovjesti ili |