DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 71 <-- 71 --> PDF |
iznosila je svaki put po 1,5 lit. Zalijevanje je vršeno oko korijenja* po izbojcima i po Ušću. Rezultat ovih pokusa bio je slijedeći: Iza zalijevanja, od 5. V. 1951., dakle iza trećeg zalijevanja, uginule su primljene reznice zalijevane s koncentracijom morske vode od 100% i 300%. Iza 5. V. 1951. god. potjerala je na koncentraciji 30% još jedna reznica i to ona obuhvaćena u priloženoj tabeli. Međutim i ta je nakon zalijevanja 7. VII. 1951. god. isto uginula. Na biljkama zalijevanim koncentracijama s 10% i 5% tokom 1951. god. zapažalo se rubno sušenje starijih listova, ali inače nije bilo nikakvih drugih posebnih znakova. U proljeće 1952. god. od 4 primljene reznice zalijevane s koncentracijom od 10% potjerala je samo jedna, ali, kako pokazuje podatak pod B) tabele, vriježe su posve slabe te nisu žive dočekale konac vegetacije te godine. Na osnovu prednjih opažanja i podataka iz tabele može se zaključiti slijedeće: Lagana posolica t. j . s koncentracijom do 5% morske vode nema negativnih posljedica na razvoj kudzua. štoviše lagana posolica možda i pozitivno utječe, jer su pojedine vriježe zalijevane s mješavinom morske vode od 2 i 5% postigne druge godine nakon sadnje i veće dužine, nego one, koje su zalijevane čistom vodom. Vriježe biljaka zalijevanih običnom vodom relativno su imale mali prirast, a to je posljedica slabog tla, a gnojenje sadnje nije vršeno, jer se smatralo, da za navedene svrhe nije važna apsolutna dužina vriježa, nego njihov relativan odnos (iako bi i na taj odnos mogla imati utjecaj količina hraniva u tlu). O TEŽINSKIM I VOLUMNIM SVOJSTVIMA SEMENJA I PLODOVA NEKIH MEDITERANSKIH VRSTA* Ing. Milorad Jovancević (Trsteno kod Dubrovnika): S S emenarska služba ima u šumarstvu odlučan značaj kod podizanja i obnove sastojina. Taj značaj je u toliko veći u koliko se ide sve više za uzgojem visokih šuma kao ekonomski vrednijih a biološki otpornijih i trajnijih od drugih uzgojnih tipova. Otuda dobija semenarstvo u naučnom pogledu upravo vid posebne šumarske discipline, dok se u praksi sve više izdvaja i diferencira kao nova grana stručne delatnosti. Mada još uvek u razvoju i organizacionom sređivanju, šumsko-semenarska služba u čitavom svetu je toliko uznapredovala da je već osnovano i Međunarodno društvo za kontrolu semena (Internacionale Vereinigung für Samenkontrolle- Copenhague). U vezi toga i kod nas se sve više pridaje značaj šumskom semenarstvu te se i problemi iz ove oblasti češće tretiraju u stručnoj štampi. Isto tako formirano je nedavno i Odelenje za seme i genetiku pri Institut za naučna istraživanja u šumarstvu, u Beogradu, koje je pripremilo čak i projekat Uredbe o organizaciji semenarske službe u FNRJ kao i projekat Uputstva za izbor i izdvajanje semenskih objekata za proizvodnju kvalitetnog šumskog semena. Istovremeno ovaj Institut vrši i naučna * Izrađeno u Instutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti, Direkcija za krš — ARBORETUM . |