DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 71     <-- 71 -->        PDF

iznosila je svaki put po 1,5 lit. Zalijevanje je vršeno oko korijenja* po
izbojcima i po Ušću.


Rezultat ovih pokusa bio je slijedeći: Iza zalijevanja, od 5. V. 1951.,
dakle iza trećeg zalijevanja, uginule su primljene reznice zalijevane s koncentracijom
morske vode od 100% i 300%. Iza 5. V. 1951. god. potjerala
je na koncentraciji 30% još jedna reznica i to ona obuhvaćena u priloženoj
tabeli. Međutim i ta je nakon zalijevanja 7. VII. 1951. god. isto
uginula. Na biljkama zalijevanim koncentracijama s 10% i 5% tokom
1951. god. zapažalo se rubno sušenje starijih listova, ali inače nije bilo
nikakvih drugih posebnih znakova. U proljeće 1952. god. od 4 primljene
reznice zalijevane s koncentracijom od 10% potjerala je samo jedna, ali,
kako pokazuje podatak pod B) tabele, vriježe su posve slabe te nisu žive
dočekale konac vegetacije te godine.


Na osnovu prednjih opažanja i podataka iz tabele može se zaključiti
slijedeće: Lagana posolica t. j . s koncentracijom do 5% morske vode nema
negativnih posljedica na razvoj kudzua. štoviše lagana posolica možda i
pozitivno utječe, jer su pojedine vriježe zalijevane s mješavinom morske
vode od 2 i 5% postigne druge godine nakon sadnje i veće dužine,
nego one, koje su zalijevane čistom vodom. Vriježe biljaka zalijevanih
običnom vodom relativno su imale mali prirast, a to je posljedica slabog
tla, a gnojenje sadnje nije vršeno, jer se smatralo, da za navedene svrhe
nije važna apsolutna dužina vriježa, nego njihov relativan odnos (iako
bi i na taj odnos mogla imati utjecaj količina hraniva u tlu).


O TEŽINSKIM I VOLUMNIM SVOJSTVIMA SEMENJA I PLODOVA
NEKIH MEDITERANSKIH VRSTA*


Ing. Milorad Jovancević (Trsteno kod Dubrovnika):


S
S
emenarska služba ima u šumarstvu odlučan značaj kod podizanja
i obnove sastojina. Taj značaj je u toliko veći u koliko se ide sve više
za uzgojem visokih šuma kao ekonomski vrednijih a biološki otpornijih i
trajnijih od drugih uzgojnih tipova. Otuda dobija semenarstvo u naučnom
pogledu upravo vid posebne šumarske discipline, dok se u praksi sve više
izdvaja i diferencira kao nova grana stručne delatnosti. Mada još uvek
u razvoju i organizacionom sređivanju, šumsko-semenarska služba u čitavom
svetu je toliko uznapredovala da je već osnovano i Međunarodno društvo
za kontrolu semena (Internacionale Vereinigung für Samenkontrolle-
Copenhague). U vezi toga i kod nas se sve više pridaje značaj šumskom
semenarstvu te se i problemi iz ove oblasti češće tretiraju u stručnoj
štampi. Isto tako formirano je nedavno i Odelenje za seme i genetiku pri
Institut za naučna istraživanja u šumarstvu, u Beogradu, koje je pripremilo
čak i projekat Uredbe o organizaciji semenarske službe u FNRJ kao
i projekat Uputstva za izbor i izdvajanje semenskih objekata za proizvodnju
kvalitetnog šumskog semena. Istovremeno ovaj Institut vrši i naučna


* Izrađeno u Instutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije
znanosti i umjetnosti, Direkcija za krš — ARBORETUM .