DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 7     <-- 7 -->        PDF

vima živahne komentare, jer je napisana posebnim stilom, a osim toga
u njoj se nalazi mnogo tvrdnja i zaključaka, koji su doneseni bez temeljitijeg
proučavanja. U knjizi i ostalim radovima pisca imade čitavi niz
griješaka i raznih drugih nedostataka, koji bacaju u zasjenu njene brojne
pozitivne strane. U knjizi je osim toga izvršena propaganda za ideju
»ekspresnih šuma« na posve neobičan način.


Pred neupućenom javnosti autor u knjizi i člancima zastupa privlači
jivo gledište, da ne treba čekati decenijima na uzrast šume, jer se to
može postići za nekoliko godina. Takva reklama o »ekspresnim šumama«,
koju sa svih strana slušaju naši građani, lako će mnogoga dovesti na pomisao
o manjoj važnosti čuvanja naših šuma. Imali smo prilike čuti izlaganja
neupućenog predavača u jednom narodnom sveučilištu o tome, kako
sada pitanje intenziteta sječe naših šuma ne predstavlja nikakav problem,
jer je Stanica na Sedreniku pronašla nove metode o brzom podizanju novih
šuma. Autorovi zaključci i tvrdnje mogli bi prema tome imati teških
posljedica s obzirom na očuvanje našeg šumskog fonda. Nije potrebno
posebno isticati, koliko se takvom reklamom labave pozicije šumarskih
stručnjaka u njihovom radu.


Primjećeno je, da je knjiga u redovima stručnjaka primljena sa rezervom,
a i negodovanjem. Vlada mišljenje, da bi knjiga mogla štetiti
ugledu našeg šumarstva i u inozemstvu, ako bi dobila kojim slučajem još
širi publicitet. 0 tome, kako su se o »ekspresnim šumama« izjasnili strani
stručnjaci, eksperti FAO-a, koji su prošlog ljeta boravili kod nas, ne
želimo govoriti.


Pozitivne strane u radovima autora. Osnovnu ideju


o podizanju »ekspresnih šuma« povezuje autor prvenstveno s agro tehničkim
mjerama. Ima slučajeva, gdje se iz specijalnih obzira
treba forsirati brzo podizanje šuma i gdje je prema tome moguća i potrebna
primjena agrotehničkih mjera, kao što su obrada tla, gnojenje,
rahljenje, plijevljenje, zastiranje tla i si. Tako one mogu doći u obzir
kod podizanja šuma blizu naselja, u okolišu lječilišta i oporavilišta, kod
podizanja vjetrobranih i polj ozastitnih pojaseva, ozelenjivanja gradova
i t. d. Teže je u pogledu agrotehničkih mjera kod pošumljivanja širokih
razmjera. Međutim, i tu nije dosta biljke samo posaditi i u jesen konstatirati,
koliko ih je ostalo na životu. Tokom ljeta, iza kiša, treba ih
okopati i osloboditi od korova. Taj rad poznat je i u našoj praksi, te se
on primjenjuje — iako tek lokalno — i u unutrašnjosti i na kršu. Agrotehničke
mjere tretiraju se u opsegu meliorativnih zahvata, kamo pripadaju
radovi koji se odnose i na teren i na sastojinu. Agrotehničke
mjere zaslužuju svakako daleko veću pažnju nego što je to
do sada bilo, ali se kod toga ipak ne smije pretjerivati s obzirom na rezultate,
koji su se odatle postigli.
Autor zagovara misao gust e sadnje . Slažemo se, da treba
saditi gusto, ali u racionalnim granicama. Autor ističe veliku važnos t
grmlj a u sastojim radi zaštite tla. Naglašava pravo značenje p o dstojn
e etaž e u pogledu podstrekavanja glavnih vrsta u rastu.
Važnost podstojne etaže i sloja grmlja poznata je iz stručne literature
i prakse, ali i to pitanje zaslužuje kod nas već u pažnju .


Autor upozorava na važnost pokrivanj a tl a raznim sredstvima,
kao što su: pletena slama, granje, suho lišće i dr. Taj rad poznat