DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 69 <-- 69 --> PDF |
From 2355 height measurements in 22 stands grown up on the first class site- quality (as indicated in the working plans) only one height curve was constructed. After having performed the anomorphosis of this height curve a non-linear d-scale resultet having the equation 8 = 1 . q> (d) (1 = scale modulus). Supposing that all height curves have the common eüuation h = a. straight lines going through origin with different slopes. On the graph of this kind every straight line representing height curve can be constructed if only one point is known (e. g. — d. b. h. of a mean-tree and its total height). The heights for the trees having d. b. h = 45 cm, and having the total volume (»Derbholz«) of 1,60; 1,70; 1,80; 2,60 and 2,70 m3 were computed from SCHWAPPACH´s volume tables (GRUNDER - SCHWAPPACH: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes stehender Waldbäume und Waldbestände), because of not having on disposal local volume tables. Obtaining the folowing heights of 18,4, 19,7, 21,0, 31,4 and 31,7 meters, 12 straight lines were constructed (see graphs 1—4). On these graphs 1—4 it can also be observed how the individual height curves agree with this hypothesis.. By means of the heights read off from the graph and using SCHWAP- PACH´s volume tables — 12 »tariffs« — are worked out with d. b. h. as entry and giving volumes in cubic meters (m3) and h f in meters respectively. For finding out the number of »tariff« a nomogram is constructed in conformity with the principles of construction of graph No. 3 appeared in Šumarsk i lis t No. 2/1953. The nomogram (alignement chart) represents the equation h = a . cp (d) — or — log h =r log a + log (d) respectively. On the a - scale, instead of amounts of »a« corresponding to a certain »tariff«, the number of this »tariff« is written immediateli as scale-calibration. (In Croatian text the construcobtained by means of central projection of a d - scale. This d - scale is placed between h - scale and a - scale in this way, that from a point of the a - scale as a centre of projection, on h - scale a adjacent scale is obtained which represents the height-curve of corresponding «tariff« (see EMROVIĆ4). The employement of »tariff« is folowing: in a stand the diameters of all the trees are measured first, and than a mean tree is calculated (e. g. »Kreissflächentralstamm « or some other mean tree). For this mean tree about 10—30 height are to be measured in the stand, and the average is to be taken. The marks for the d. b. o. of the mean tree and corresponding height obtaiend as above — are connected with a straight line on the nomogram. Then it ought to be taken the tariff whole number which is nearest to the intersection of the above straight line with the a - scale (or tariff-number-scale respectively). The errors resulting from this approximation amount to a maximum of 2—3% and a greater precision is not needed at all (see LOETSCH8). The »tarif f s« of this kind when applied to local or regional conditions would give better results than those obtained by LAER, because of being prepared on the basis of local heights and especially when local form-factors have been taken into consideration. KAKO KUDZU PODNOSI POSOLICU Ing. O. Piškorić K K rajem 1950. godine Savezna uprava za unapređenje proizvodnje stavila je Srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu u zadatak ispitivanje odnosa kudzu-a (Dueraria hirsuta Set Z.) prema posolici. Za ovaj pokus dana je šema pokusa, u kojoj je pored ostalog stajalo i ovo: »Zalivanje treba vršiti prigodom sadnje i kasnije prema potrebi uvijek sa istom količinom vode odnosno mješavine. Pokus treba izvršiti s 6 X 2 biljke, koje će se zalivati slijedećim mješavinama obične i morske vode i to: |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 70 <-- 70 --> PDF |
biljke br. 1. s čistom vodom, biljke br. 2. s mješavinom od 2% morske i 98% obične vode, biljke br. 3. s mješavinom od 5% morske i 95% obične vode, biljke br. 4. s mješavinom od 10% morske i 90% obične vode, biljke br. 5. s mješavinom od 30% morske i 70% obične vode, biljke br. 6. s čistom morskom vodom. Sadnja reznica kudzu, koje su uzete iz vlastitog rasadnika, izvršena je 2. IV. 1951. god. i to po 5 kom. za svaku vrst zalijevanja. Zalijevanje je vršeno 25. IV., 5. V., 29. V., 19. VI. i 7. VII. iste godine. U 1952. god. zalijevanje je onih preživjelih iz 1951. god. vršeno 25.IV., 16. V. i tako dalje svaki tjedan jedamput tokom V. i VI. mj. Količina vode ili mješavine Tabela o stanju sadnje Dužina vriježa Koncentracija Broj primljenih Ukupan broj Ukupna dužina od do morske vode u % reznica vriježa vriježa cm cm A) na dan 4. VII. 1951. 0 2 5 232 10 — 150 2 3 7 244 7 — 100 5 5 11 404 5 — 100 10 4 8 124 1 — 66 30 1 1 7 — 100 — — — — B) na dan 4. VIII. 1952. 0 2 10 570 15 — 90 2 3 16 848 4 — 120 5 4 12 590 10 100 10 1 3 29 5—1 5 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 71 <-- 71 --> PDF |
iznosila je svaki put po 1,5 lit. Zalijevanje je vršeno oko korijenja* po izbojcima i po Ušću. Rezultat ovih pokusa bio je slijedeći: Iza zalijevanja, od 5. V. 1951., dakle iza trećeg zalijevanja, uginule su primljene reznice zalijevane s koncentracijom morske vode od 100% i 300%. Iza 5. V. 1951. god. potjerala je na koncentraciji 30% još jedna reznica i to ona obuhvaćena u priloženoj tabeli. Međutim i ta je nakon zalijevanja 7. VII. 1951. god. isto uginula. Na biljkama zalijevanim koncentracijama s 10% i 5% tokom 1951. god. zapažalo se rubno sušenje starijih listova, ali inače nije bilo nikakvih drugih posebnih znakova. U proljeće 1952. god. od 4 primljene reznice zalijevane s koncentracijom od 10% potjerala je samo jedna, ali, kako pokazuje podatak pod B) tabele, vriježe su posve slabe te nisu žive dočekale konac vegetacije te godine. Na osnovu prednjih opažanja i podataka iz tabele može se zaključiti slijedeće: Lagana posolica t. j . s koncentracijom do 5% morske vode nema negativnih posljedica na razvoj kudzua. štoviše lagana posolica možda i pozitivno utječe, jer su pojedine vriježe zalijevane s mješavinom morske vode od 2 i 5% postigne druge godine nakon sadnje i veće dužine, nego one, koje su zalijevane čistom vodom. Vriježe biljaka zalijevanih običnom vodom relativno su imale mali prirast, a to je posljedica slabog tla, a gnojenje sadnje nije vršeno, jer se smatralo, da za navedene svrhe nije važna apsolutna dužina vriježa, nego njihov relativan odnos (iako bi i na taj odnos mogla imati utjecaj količina hraniva u tlu). O TEŽINSKIM I VOLUMNIM SVOJSTVIMA SEMENJA I PLODOVA NEKIH MEDITERANSKIH VRSTA* Ing. Milorad Jovancević (Trsteno kod Dubrovnika): S S emenarska služba ima u šumarstvu odlučan značaj kod podizanja i obnove sastojina. Taj značaj je u toliko veći u koliko se ide sve više za uzgojem visokih šuma kao ekonomski vrednijih a biološki otpornijih i trajnijih od drugih uzgojnih tipova. Otuda dobija semenarstvo u naučnom pogledu upravo vid posebne šumarske discipline, dok se u praksi sve više izdvaja i diferencira kao nova grana stručne delatnosti. Mada još uvek u razvoju i organizacionom sređivanju, šumsko-semenarska služba u čitavom svetu je toliko uznapredovala da je već osnovano i Međunarodno društvo za kontrolu semena (Internacionale Vereinigung für Samenkontrolle- Copenhague). U vezi toga i kod nas se sve više pridaje značaj šumskom semenarstvu te se i problemi iz ove oblasti češće tretiraju u stručnoj štampi. Isto tako formirano je nedavno i Odelenje za seme i genetiku pri Institut za naučna istraživanja u šumarstvu, u Beogradu, koje je pripremilo čak i projekat Uredbe o organizaciji semenarske službe u FNRJ kao i projekat Uputstva za izbor i izdvajanje semenskih objekata za proizvodnju kvalitetnog šumskog semena. Istovremeno ovaj Institut vrši i naučna * Izrađeno u Instutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti, Direkcija za krš — ARBORETUM . |