DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 62 <-- 62 --> PDF |
The authors comment on resin tapping methods dealing with stimulants. They expose the history of application of stimulating agents, and plead for introduction of new American »bark chipping« method — using diluted sulphuric acid — in Yugogoslav pine forestes with the aim of going over to industrial tapping practice as. soon as possible. 0 KONSTRUKCIJI LOKALNIH JEDNOULAZNIH DRVNOGROMADNIH TABLICA (TARIFA) Emrović B. J J ednoulazne tablice — tarife — upotrebljavaju se kod poslova uređivanja šuma. One mogu biti generalne (B i o 1 e y, A 1 g a n, S c h a e f f e r1) lokalne. Naše jednoulazne generalne tablice sastavio je š u r i ć, a i Eićeve i Šušterčićeve tablice istog su karaktera. Lokalne tablice izrađivane su prigodom uređivanja šuma u Hrvatskoj dosta često; u istom obliku i na isti način kako su izrađene šurićeve tablice, t. j . za određeni šumski kompleks konstruirane su visinske krivulje za 5 boniteta, a pomoću visina iz tih visinskih krivulja, uz upotrebu njemačkih dvoulaznih drvnogromadnih tablica, izračunate su drvne mase i oblikovisine. Tako dobiveni rezultati tabelirani su, te se takove tablice sastoje iz 5 tablica za svaku vrstu drveća s prsnim promjerom kao ulazom, a s visinom, oblikovisinom i drvnom masom kao podatkom. Kod upotrebe takovih 5 bonitetnih tablica moramo se u danom slučaju odlučiti za jedan od boniteta. Izbor i odluka donose se na temelju okularne procjene srednjeg promjera i njegove srednje visine. Mjerenje visina redovite nije potrebno, jer su visinske razlike boniteta toliko velike, da se odluka može donijeti i okularno. Na pr.: pretpostavimo da su srednja stabla 44 cm debela i da se radi o hrastovoj šumi. Po šurićevim tablicama (Mali šum. tehn. priručnik str. 150) visine 44 cm debelog hrastovog stabla iznose: bonitet I II III IV V visina 29,5 25,0 21,5 17,5 13,5 razlika 4,5 3,5 - 4,0 4,0 Razlika u visinama iznosi dakle 4 metra. Tablicama takovog tipa može se prigovoriti to, što su izrađene na temelju njemačkih obličnih brojeva. Potrebno bi bilo, da se za izradu lokalnih tarifa konstruiraju najprije lokalne dvoulazne tablice po nomogramskoj metodi Bruce-Reineke 5 ili po računskoj metodi Schumacher- Hall 3 . Drugi prigovor mogao bi biti taj, što ima premalen broj »boniteta«. Pretpostavimo, da neka hrastova sastojina ima srednje stablo sa promjerom 44 cm, i da je visina tog srednjeg stabla 27 metara. Ta sastojina pala bi upravo između I i II šurićevog boniteta. Po Schwappach-ovim tablicama za hrast drvna masa tog stabla iznosi 2,16 m3, no mi se moramo odlučiti ili za I bonitet sa 2,32 m3, ili za II bonitet sa 2,01 m3. U oba slučaja dobit ćemo griješku od 0,16 m3 ili 7,5%. Ta griješka u visini od 7,5% pojaviti će se doduše u najnepovoljnijem |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 63 <-- 63 --> PDF |
slučaju, pa ako se uzme u obzir da ni visinska krivulja nema baš uvijek onakav oblik kakav je uzet kod izrade tablice, nadalje da se griješke i poništavaju kod poslova većeg obima i t. d. moglo bi se donijeti i zaključak, da taj prigovor i nije toliko opravdan. No ako ipak želimo da postignemo veću točnost kod ustanovljivanja drvne mase i prirasta i ako smo voljni da u tu svrhu izmjerimo i nekoliko visina (10-—20) srednjeg stabla, onda bismo mogli za konstrukciju tarifa upotrebiti ideju izloženu u članku »0 upotrebi standardnih visinskih krivulja, šum. list broj 2, 1953«.4 Razmotrimo postupak na konkretnom primjeru: U fakultetskoj šumariji Lipovljani izmjerene su visine za konstrukciju visinskih krivulja u 31 sastojini. Mjerene su visine hrastovih stabala — Christenovim visinomjerom na način uobičajen kod mjerenja visina za visinsku krivulju. Od te 31 sastojine 22 se prema podacima u uređajnom elaboratu nalaze na I bonitetu, a 9 na II/III bonitetu. Starost sastojina, prema uređajnom elaboratu, iznosi od 53 do 114 godina, no većina sastojina stara je 70—100 godina. Hrast dolazi u smjesi sa brijestom i grabom (na gredama) i jasenom (u nizama). Sve visine izmjerene u sastojinama na I bonitetu — ukupno 2355 visina — upotrebljene su za konstrukciju jedne jedine visinske krivulje. Krivulja je izjednačena grafički — prostoručno — i nakon toga opet grafički anamorfozirana na način opisan u spomenutom članku šum. list br. 2/53. (0 anamorfozi vidi tamo citiranu literaturu, te također Belyea"´. Tako veliki broj visina upotrebljen je radi toga jer su te visine bile na raspolaganju, no općenito nije toliki broj visina potreban. Za sastav lokalnih tarifa dosta će biti ako se izmjeri toliki broj vsina, da se može konstruirati sigurna visinska krivulj to će redovito biti dovoljno 400—600 visina; samo sve te visine ne smiju biti mjerene u jednoj sastojini, već po mogućnosti u što većem broju sastojina koje pripadaju bonitetu koji na danom području prevladava*. d — skale tako, da ta d — skala bude na apscisnoj osovini, a na ordinatnoj osovini da ostane linearna h — skala, onda će se visinska krivulja anamorfozirati u pravac koji izlazi iz ishodišta. Ako sada pretpostavimo, da su visinske krivulje boljih i slabijih boniteta slične po obliku — prema jednadžbi h = a ep (d) onda će se i visinske privulje tih boniteta anamorfozirati na tom grafikonu u pravce koji izlaze iz ishodišta, samo će za bolji bonitet pravac biti strmiji, a kod slabijeg boniteta manje nagnut (vidi grafikon br. 3, šum. list br. 2, 1953, str. 85.). Na takovom grafikonu može se sada konstruirati visinska krivulja srednjeg oblika, ako je poznata samo jedna točka t. j . samo jedan prsni promjer i pripadna mu visina (prsni promjer centralno-plošnog ili kojeg drugog srednjeg stabla i pripadna mu na terenu izmjerena visina). Visinske krivulje pojedinih sastojina približuju se tom srednjem obliku manje ili više (vidi grafikone 1, 2, 4, 4) no griješka će kod računanja * Ovdje se podrazumijeva »bonitet « u smislu Šurićevih tablica, a ne u smislu prihodno-priraslih tablica, t. j . indikator boniteta je visina i prsni promjer, a ne visina i starost. 215 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 64 <-- 64 --> PDF |
mase biti malena, jer se glavnina mase u sastojini nalazi u blizini srednjeg stabla — a visina je tog srednjeg stabla na terenu izmjerena i prema tome relativno točna. Za konstrukciju lokalnih tarifa potrebne bi bile i lokalne tablice oblicnih brojeva odnosno lokalne dvoulazne drvno gromadne tablice. Za područje Lipovljanske šumarije takovih tablica još nemamo te smo prisiljeni da upotrebimo S c h wap p ac h-ove tablice. Jednoulazne tablice konstruirat ćemo sada tako, da budu slične Alganovim i Schaefferovim tablicama (A 1 g a n o v e tablice .vidi: Klepac6). Iz Schwappac h-ovih dvoulaznih drvnogromadnih polacijom — visinu koju mora imati stablo prsnog promjera d = 45 cm, a da mu drvna masa (krupno drvo-Derbholz) bude : 1,60, 1,70 . .. 2,60, 2,70 ml Dobivene visine: 18,4 19,7 21,0, 22,35, 23,65, 25,0, 26,3 27,55, 28,8, 30,1, 31,4, 32,7 metara, možemo sada nanijeti kao ordinate 45 centimetarskoj apscisi na nelinearnoj d — skali. Spojimo li sada tako dobijene točke sa ishodištem dobit ćemo pramen od 12 pravaca koji predočuju 12 anamorfoziranih visinskih krivulja (vidi pramen pravaca na grafikonima 1—4). Pomoću visina iz tih visinskih pravaca i pomoću Schwa p a c h-ovih dvoulaznih drvnogromadnih tablica možemo sada izraditi 12 tarifa. Te tako dobivene tarife vrlo su slične Alg a n-ovim tarifama No 8—19. U okolišu đ = 45 cm podudaranje je potpuno i tek kod sasvim malih i vrlo velikih promjera dolazi do osjetne razlike. Za izbor tarife (Tarifa No.) konstruirat ćemo nomogram po principu grafikona 3 iz spomenutog članka šum. list br. 2/53. Pramen visinskih pravaca ima opću jednadžbu h==« ep (d) odnosno log h = loga -f- log ep (d) Za tu jednadžbu može se konstruirati pomična dupla skala (vidi grafikon 2 šum. list br. 253). Logaritamsku d — skalu konstruirat ćemo tako, da s nelinearne d — skale na grafikonima 1—4 (samo ta skala mora biti dakako nacrtana u velikom mjerilu) očitamo milimetričkim mjerilom što točnije (na 0,1—0,2 mm) udaljenosti od ishodišta crtica pripadnih pojedinim prsnim promjerima. Tako dobivene milimetričke udaljenosti logaritmiramo i te logaritmičke vrijednosti nanosimo na pravac od neke nultočke i u prikladnom mjerilu. U istom tom mjerilu nanesemo sada i logaritme visina sa donje strane pravca. Na taj način konstruirana je dvostruka skala kao na spomenutom grafikonu 2. Te dvije skale morale bi međutim biti međusobno pomične kao na logaritamskom računalu, no za našu svrhu možemo tu pomičnost skala postići i na način grafikona 4, Šum. list br. 2/53 t. j . pomoću 3 paralelna pravca i centralne projekcije. Udaljenost pravaca r, p i q, te mjerila d — skale i h — skale, moramo odabrati tako, da se iz jedne točke na pravcu r centralnom projekcijom d — skale (koja se nalazi na pravcu q) na pravac p dobije spomenuta dvostruka skala. Pomicanjem točke iz koje se projicira postiže se premještavanje projekcije d — skale po pravcu p, dok h — skala |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 65 <-- 65 --> PDF |
stoji nepokretno, te je na taj način postignut isti efekat kao kod dvostruke skale po principu logaritamskog računala. Tako konstruirani grafikon (nomogram) može nam sada poslužiti za dobivanje podataka za visinsku krivulju — ako je poznat prsni promjer srednjeg stabla (centralno-plošnog stabla) i njegova visina izmjerena na terenu. Na d — skali potraži se pripadno očitanje d0, a na h — skali h0, oba se očitanja spoje pravcem, pravac se produži do pravca r i gdje ga siječe, tamo se nalazi točka iz koje treba projicirati. No u našem slučaju svrha nomograma nije ta, premda se monogram može i za to upotrebiti. Na pravcu r označeno je 12 točaka koje su obilježene sa No 1, No 2 i t. d. Ta su točke iz kojih bi se projekcijom d — skale dobile dvostruke skale za visinske krivulje pomoću kojih su — uz upotrebu Schwappa c h-ovih drvnogromadnih tablica — konstruirane |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 66 <-- 66 --> PDF |
«0 3» <ŠumaHJa Lipovljanf 36 ~] Jec/nou/azne c/fvnogromacfne faM´ce (Tarife) za hrast tužn/ak (Q.peduoc^/afa,S/ir6.) Jzratfene oa /etsefo*Sc7>wappac/?-oi´if> dvou-K lazmh fa Sicca za brupoo drvo debl/trze t, od 7 cm Tabela (t>—m3) ru d cm No1 No2 No3 Hok No5 No6 /io7 Ho6 No9 NoiO "im Noti floß om 10 0´02 0´02 0´03 0´03 O´Oi 0´04 0´04 0´04 0´05 10 0´05 0-05 12 0´04 0´O5 0´05 0´06 0´06 0"O6 0´07 0´07 0´08 0V8 42 0~08 CT09 4* 0´07 0´08 0´09 0´O9 0´10 O´IO O´H O´H 0´12 0´12 14 0T43 CT14 46 o-1-i 0´12 0´13 C44 0´14 0´15 0´16 0-17 0´17 0´18 46 0´19 O-20 46 0´16 0´47 0´18 0´19 0´20 0´21 072 0´23 0-24 0´2S 48 026 cm 20 0´21 022 0124 0´2S CT27 0-28 0´29 031 032 033 20 035 0"36 22 0´27 029 0´51 032 034 0´36 038 0´40 0´41 0%3 22 0´45 0´46 26 2* 034 036 038 mi 0´45 0´46 0´47 0´49 0´52 034 24 0´56 0´S8 26 0´42 crn 0´47 0´50 033 0´55 0´58 0V1 0´63 0)56 26 25 0V8 071 28 030 03} 0´57 0´60 063 066 0´70 073 077 080 0´82 (T85 26 a*. 30 ceo 0´63 0´S7 071 075 0´79 0´8i 0´87 0´91 0´95 30 CT98 1´02 ´23 60 34 0´81 086 0´91 0´97 102 1´08 ris f´48 123 1-28 3* 4´33 438 50 22 32 070 074 0´79 0´S3 068 0´95 097 1V2 1"06 114 32 4´45 1"49 36 0´93 0´99 1´05 1´11 1´17 f23 4´30 135 1´41 1-48 36 4´53 1´59 38 1´OS 143 1´20 127 1-34 4´44 4´48 1´54 134 468 36 21-175 4-81 40 4-21 128 f36 4´44 4-54 rs9 4´67 475 482 490 40 T98 205 -SS- 1-2 136 /** rsi 4´61 f70 f78 4´S7 4´96 2´04 2´4i 41 222 230 4-4 1´52 1´64 f7f 4´89 4´99 2´09 2´19 2´27 238 44 247 256 rso 45 fSO 470 160 4S0 200 240 220 2*0 240 250 4S 2 60 270 46 1´68 179 1´89 2´00 2´10 2´20 2´32 2´42 2´53 2´63 46 2´74 284 *S rec 1´97 2´09 Z21 232 2:43 2´56 2´68 279 2´91 ti 3W 3´44 SO 203 2´17 2"29 7*2 2´55 2:68 2´81 2´94 3V6 3´20 SO 3´34 3´44 52 223 2´38 2´50 2´65 279 793 3´08 3´22 3´05 3´50 51 3´64 377 54 2"43 T59 2´74 2´89 3V5 321 3´36 331 3´65 3´81 54 3"97 4´44 56 2´65 282 2´98 3´4S 3´31 3´4s 3´66 3"82 399 *t´45 56 tf´33 4´48 58 2´87 3´06 3´23 3´40 3´59 3´78 3´$7 4´45 432 4´50 4´70 4´85 H 60 3´44 3´30 3´49 3´68 3´88 4´08 4´29 4´48 4´68 4´87 60 S-08 5´25 62 3´34 3´5S 375 3´97 t+´19 439 4´63 4´83 5´04 5´24 62 5-48 S´65 6* i´60 3´82 4´04 4´28 4´51 4´74 499 5´20 5´42 5 VSS 64 S88 6V9 66 3´85 4´11 434 4 ´58 4´B5 5´0ff 5´36 5´58 SSO 6´07 t* 630 6"S4 66 4´44 439 4´6S 4´92 5´20 5´49 574 598 6 23 6´49 66 6´76 6´99 4´42 471 Y98 3 27 S´57 5´85 614 6´40 6"66 693 70 7-21 7´46 72 4´71 i"01 530 5´62 5´94 6"26 636 6´83 7´14 7´40 ?» 7´68 T98 74 5V4 5´5i 5´66 evo 634 665 6 ´97 7-27 7´58 789 8-46 8~49 76 5´33 5´67 6V2 639 6 73 7V8 7"41 773 8´06 839 76 873 9-05 78 5´67 6 VI 6 38 677 7´16 7´52 7"87 B´21 835 8´90 76 9-29 935 i » 60 6´0i 6 39 6 76 7´47 760 7´95 8 ´36 870 9V4 9´´44 60 9S3 ICri *»i 82 6 36 6 77 7´18 7´59 8 Vi 8´40 8´84 9´20 938 9´97 82 KT4 4C7 8* 673 7"15 7-59 ´8´02 8´48 888 9-33 9´74 10´1 ´O´S 64 1CT9 irs 86 7´44 7"55 8´01 8´47 8´95 9´40 9´8P 10~3 1đ7 44´4 66 irs trg 88 7´50 7´97 8´45 896 9´47 9´89 10"4 10´8 14-3 t4´7 66 12-2 «25 115 90 7´90 8´40 8´91 9´45 9´98 10´4 10´9 11´4 44´9 Ifj 94 8´80 9´i9 994 10´S 44 V 14´S 12´1 12-6 43´0 «´ 94 14´1 445 96 9-28 9V1 10´5 41V 11´6 12´1 12´7 13´2 13´7 W3 96 14´8 «S-2 98 973 10´4 44V H´6 12´2 12´7 13´3 13´9 14´4 <5´0 SB 1S´4 456 400 102 fl´O 4f6 12´2 127 153 14V 145 151 157 400 46T1 ´6-6 Jzrođeno u 2ot>ocfis x& cfe/?afomeff%//i´ Po/j´.-Svm.fbi/bu/t´eTar ažar#s*&6c 23.Mf. S953, //?$.L.Lmror/e´ J |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Šumarija Lipor/Jonf Tablice obli´kovlslna 2a hrast lužnjak (Qpedaoculata. Shrh.) Jzraćfeno r>a Teme//u Schtic^appaoA-oi/r/> dro* uhzn/h faö/´CCr xcr &ru/ino c/rvo c4e6///he od 7cm (4>r--*melara) Tabela fU cm No1 No2 No3 No 4 N»5 f%6 No7 No8 N.9 tu* "cm IO 2´7 3´2 3S 4´0 4´2 4´6 5-0 5´2 5 V 6´4 40 42 4´0 4´3 4´8 5´1 5´5 5-8 6´4 ff´S 6´8 7-4 42 4+ 4´9 S3 5´6 6´0 6% 6´8 7-4 7´4 7´7 8´4 44 te 5´7 6´1 6´5 6´8 7´2 7´6 SV S´3 8´6 9´4 11 16 6"3 6´6 7´f 7´5 7´9 S´3 9´4 9´S 9´9 43 sy 20 6-8 7-2 7´6 SV 8´5 8´9 S3 4V2 40´7 20 9´3 22 7V 7-6 8´4 8S 9-0 9´5 40´4 40´8 44-4 22 9´9 24 7"S 8´0 8? 9V 9´5 40´0 40´4 40´9 44-4 44´9 24 SS 7-9 8-4 S´9 9´4 9´9 40´4 40´9 44´4 42´0 42´S U 28 SV 8-7 9V 9´8 4V3 40´8 44´3 44´9 42´4 43V 23 30 8´S 9´0 9´5 40´4 4V7 44´2 44´S 42´3 42´8 43´4 90 32 8´7 9´3 9´S 40´4 44V 44´5 42´4 42-7 13-2 43´6 32 34 S´9 9´5 40´4 40´6 44-3 44-8 42´4 43´0 43´6 44-2 34 36 9´4 97 40´4 40´9 44´5 42´4 421 43´3 43-9 44´S 36 38 9-4 10V 40-6 44´2 41´8 12´4 43´0 43´6 io 44´2 44´8 it 40 9´6 40V 40´8 41"4 4T0 42´6 43´3 13´9 44´5 45´1 46 40´4 44V 44´6 42´2 42´9 43´5 44´1 44´8 45´´´ 41 44 10-0 40-6 44´2 44´8 12´4 4T4 43´7 4V4 45V 45´6 44 42 9S Y5 401 107 113 119 125 13 2 139 1*5 iri 157 45 46 10-4 10S 44´4 42 V 42´6 43´3 44´0 44´6 45"2 45-8 46 48 W´Q 409 44´5 42´2 12´8 43´4 44´4 44´8 45´4 46´4 4$ SO W4 44-0 447 42´3 43V 43´6 44´3 45-0 45´6 46"3 50 52 405 14-Q 44´S 42´4 43 V 43´8 44V 45V 45´S 46´5 52 54 40-6 44-3 42 V 42 V 433 44 V 44-7 45-5 46V 46´7 54 56 40~7 41-1, 42 V 42´S 43´5 44-2 44´9 45V 46´2 46´9 56 58 10-9 H-6 42-2 42 S UV 14´3 45V 457 46-4 4ro 58 60 41´V 44-7 12´3 43 V 13´7 44´4 452 45´9 4S6 47-2 60 62 44-4 44-8 42´4 43-2 43´S 44S 45-3 46V 46~7 47´t 62 64 44´2 44´9 42-6 43´3 44V 44-7 45V 46-2 46´9 47´6 64 66 44-3 42-0 42-7 43-4 44´2 44 V 45´6 46-3 47V 47~7 66 SB 44-4 42´4 42´S 13´6 44-3 45-4 45-8 46´5 1T2 47-8 68 70 14´S 42´2 42"9 43´7 44´5 45-2 46~0 46 6 47-3 18V 70 72 41"6 42-3 43V 43´S 44´S 45´4 46´4 466 47S 48-2 71 74 44-7 42´4 43 2 44 V 44-7 45´5 462 46"9 476 463 74 76 44S 42´5 43 3 44-4 44´8 45´6 46~4 47V 47V 48´5 76 78 44 9 426 43´4 44´2 45V 45´7 46´5 4T2 4T9 48"7 78 80 12V 42~7 )3´5 44-3 454 45 8 466 173 48-0 48-8 80 *1 82 424 42´8 43 6 44´4 452 459 46´7 17-1/ 484 48´9 62 84 42-2 42´9 43 V 4*S 4S~3 46V 468 47V 46´2 49V 64 86 42-3 43V 45´8 44 V 45-4 46-2 46´9 477 464 49´4 8t 88 42´4 43-4 43 V 44-7 45V 463 47 V 4T8 48S 49´2 98 90 42S 43-2 44V 44-8 45´7 46-4 47´2 47V 436 49´+ 90 52 42-6 433 44´2 45V 45´8 46"5 47-3 46V 488 49´5 92 94 12-7 13 S 44´3 15´4 45´9 46´6 474 48V s48´9 49-8 9* -St "1 96 42´8 43-7 44´5 15´2 46V 16´8 476 18-3 49V 49´8 96 42´9 43´9 44V 45 3 46´4 46 9 47"7 48-4 19-4 49´9 98 400 13V 44 V 44-? 455 463 47-0 4T3 48-5 492 20-0 400 28.M/. 1955, /nf.S.Emror/c L_ K šumarski list |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 68 <-- 68 --> PDF |
dotične tarife No 1, No 2 . . . Prema tome ako na monogramu spojimo d0 i h0 pravcem (a d0 i h0 su prsni promjer centralno-plošnog ili kojeg drugog srednjeg stabla i na terenu izmjerena pripadna mu visina) i ako taj pravac produžimo do pravca r dobiti ćemo prosječištem spomenutu već točku iz koje bi trebalo projicirati (vidi šum. list br. 2/53 — monogram). No to projiciranje i ostali postupak nije baš potreban, jer se možemo odlučiti, da umjesto te točke odaberemo najbližu točku sa oznakom No 1, No 2.. . No 12, za koje već imamo gotove tablice drvnih masa odnosno oblikovisina. Ako se naša točka nalazi upravo na polovici između dviju točaka pripadnih izračunatim tarifama, nastat će kod toga griješka od 0,05 m3 za stablo od 45 cm prsnog promjera, a to iznosi kod tarife No 1 cea 3,1%, a kod tarife No 12 cea 1,9% — dakle u najnepovoljnijem slučaju 2—3%, što je otprilike griješka istog ranga sa ostalim griješkama kod kubisanja, te veća točnost odnosno veći broj tarifa ne bi imao ni smisla*. Konstrukcija takovih lokalnih tarifa dosta je lagana i jednostavna, a davat će sigurno bolje rezultate i kod računanja mase i kod računanja prirasta, nego što ih dobivamo po Š u r i ć e v o j ili L a e r-ovoj tablici. Davat će bolje rezultate naročito u prebornim i prelaznim tipovima radi toga jer su izrađene na bazi lokalnih visinskih krivulja, a naročito ako su izrađene uz pomoć lokalnih dvoulaznih drvnogromadnih tablica dobivenih izmjerom i izjednačenjem na tom području oborenih stabala. LITERTURA: 1) Schaeffer, L.: Tarifs rapides et tarifs lents. Revue forestiere frangaise, 1949, No. 1. 2) Bruce, D. — Reineke, L. H.: Correlation Alignment Charts in Forest Researec. USA Dep. of Agr. Tehn. Bull. No. 210, 1931. 3) Schumacher: F. X. — Hall, F. dos S.: Logarithmic Expression of Timber-tree Volume. Journ. of Agricult. Res. Vol. 47, 1933. 4) Emrović, B.: O upotrebi standardnih visinskih krivulja. Šumarski list broj 2, 1953. 5) Belyea H. C: Forest Measurement, New York 1930. 6) Klepac, D.:Uređivanje šuma s oplodnom sječom. Glasnik za šumske pokuse, broj 10, 1952. 7) Prodan M.: Messung der Waldbestände, Frankfurt a/M. 1949. 8) Loetsch, F.: Der Einfluss von Höhenstufen und Holzarten auf einen einheit lichen Massentarif bei mitteleuropäischen Waldvorratsinventuren. Zeitschrift für Weltforstwirtschaft 15/5/1952. ON THE PREPARATION OF VOLUME TABLES BASED ON D. B. H. ONLY (»TARIFFS«) In this paper is described the preparation of »tariffs« that are to be constructed on the basis of local volume table vith two entries and standard height curves (EMROVIĆ1). Local volume table can be prepared after the method BRUCE-REI- NEREa or SCHUMACHER-HALL3. For demonstration the procedure was applied to the oak stands at Lipovljani (experimental forests of Faculty of forestry and agriculture in Zagreb). * Kod izbora tarife potrebno je ustanoviti promjer srednjeg stabla (centralno plošnog stabla) i na terenu mu izmjeriti visinu. Visina se mjeri na 10—20 stabala te se izračuna aritmetička sredina. Uslijed disperzije srednja griješka te aritmetičke sredine iznosi 0,2—0,4 metra, pa prema tome nema nikakovog smisla povećati broj bonitetnih visinskih krivulja (bonitet u smislu «Höhenstufe») na više od 15—20 (vidi Prodan 7 i Loetsch 8). |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 69 <-- 69 --> PDF |
From 2355 height measurements in 22 stands grown up on the first class site- quality (as indicated in the working plans) only one height curve was constructed. After having performed the anomorphosis of this height curve a non-linear d-scale resultet having the equation 8 = 1 . q> (d) (1 = scale modulus). Supposing that all height curves have the common eüuation h = a. d-scale on the apscissa axis, the anamorphosis of all these height curves will give |