DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 5 <-- 5 --> PDF |
stva. Odatle vidimo, da je autor već onda imao posve izrađeno svoje mišljenje o »ekspresnim šumama«, a iz drugih njegovih radova razabiremo, da je na tome ranije radio u Donskim stepama. Majski broj šumarskog lista za 1938. posvećen je gotovo čitav (61 str.) »ekspresnim šumama«. Tu je članak ing. D. Afanasijeva : Podizanje »ekspresnih« šuma (s. 205—245), članak Ing. 0. Krstića : Naše »ekspresne šume« sa gledišta narodne privrede (s. 246—260), te članak ing. S. 0 man o vica : Podizanje »ekspresnih šuma« (str. 261—268). Ing. Afanasije v donosi izvještaj o rezultatima rada u 1937., kad je u opsežnoj mjeri započeo primjenom agrotehničkih mjera i kad je vršio pokuse u vezi s primjenom raznog grmlja (malina, kalina, dafina, maklura, žutika i t. d.). Ing. Krsti ć izražava iznenađenje nad veoma brzim zaključcima i ne prima ih kao sigurne činjenice, s kojima bi se moglo pristupiti pošumljavanju u širokim razmjerima. Smatra, da Stanica radi na relativnom šumskom tlu, jer ondje odlično rastu jagode i razno povrće, te da stoga njeni^pokusi ne mogu mnogo doprinijeti rješenju problema pošumljavanja bosanskih goleti i primorskog krša. Po njegovom mišljenju Stanica bi trebala da usmjeri težište rada na apsolutno šumska tla. Ing. Omanovi ć zamjera autoru, što je obescijenio rad naših šumara na pošumljavanju. I on osporava autorovo gledanje s obzirom na pošumljavanje relativno šumskog tla, izbor drveća, tehniku pošumljavanja i dr., ali u Omanovićevom članku ima više propusta s obzirom na vrste drveća, količinu sadnica i primjenu zastarjele klimatskovegetacijske raspodjele. Ing. Afanasije v objavio je u šum. listu za 1939. članak: »Dvije godine ekspresnih šuma« (s. 333—354), gdje su izneseni rezultati rada u 1938. g. Osim stajskog i umjetnog đubra rabio je te godine i zeleno đubrenje s graškom. Tu su i rezultati o ljetnoj presadnji. Iz članka se vidi, da je Stanica već dotad izvršila veliku propagandu o »ekspresnim šumama «: štampala je upute za laike i izradila propagandni letak, autor je održao popularna predavanja učesnicima ekskurzija, napisao je 15 propagandnih članaka u dnevnoj štampi, a 1939. g. održao je prvo predavanje na Radiostanici u Beogradu. U šum. listu za 1951. g. opet se javio ing. Afanasijev. Iz članka »Ekspresne šume« (s. 387—392) vidimo, da je već početkom 1941. bio spremljen za štampu rukopis knjige »Ekspresne šume«, ali da je taj rukopis, kao i »ekspresne šume« uništio okupator. Prema tome članku god. 1939. i 1940. primjenjivana je na- Stanici »visoka agrotehnika« i »auksinizacija «, a prihodima od ukrasnog grmlja, voća i povrća, koji su uzgajani kao međukulture, pokriti su početkom 1941. svi uzgojni troškovi. Pokusi na pronalaženju auksina (»pravi auksini«, »životni eliksir«) započeti su g. 1939. Njegovi auksini — za razliku od svih ostalih — anorganskog su porijekla. To su mikroelementi: bor i mangan s drugim spojevima. Nađeni su — prema autoru — recepti takvih auksina za nekoliko vrsta drveća. Tako su — ističe se u članku — posve mlade hrastove sadnice bile nakon 3 mjeseca 3,2 m visoke, a auksinirane sekvoje narasle su za 10 godina 10 m visoko i bile su 33 cm debele. Međutim, i te je recepte — prema autoru — uništio okupator. U članku (s. 392) iznosi pisac, da — prema nalazu jedne komisije — njegov rad na podizanju »ekspresnih šuma« ima elemenata novatorstva i da je od koristi za naučno-istraživački rad. |