DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 4 <-- 4 --> PDF |
U novije doba evropsko šumarstvo neumorno radi na pronalaženju drveća brzog rasta, ali koje je dobre kvalitete, podesno za dotično stanište i otporno na razne nepovoljne vanjske utjecaje. Pitanjem uzgoja takvog drveća i šuma bavi se evropsko, kao i svjetsko šumarstvo danas vrlo intenzivno. Dokaz su za to brojne stručne komisije, kongresi, konferencije, ogromna literatura, specijalni časopisi i dr. Ujedinjene nacije preko svoje ustanove FAO razvile su veliku djelatnost na polju jačanja produktiviteta evropskih šuma. Ta se djelatnost odnosi — pored ostalog — velikim dijelom i na uzgoj drveća i šuma brzog rasta. Postoji veliki broj specijalnih instituta, koji se bave isključivo takvim problemima. Pod okriljem FAO-a djeluje Internacionalna komisija za topole i Podkomisija za probleme mediteranskog šumarstva. Postoji Komisija za pitomi kesten i t. d. Selekcijom i hibridizacijom uzgojeno je mnogo prikladnog drveća. Veliki uspjesi postignuti su napose sa kultiviranim topolama. U Italiji u Casale Monferrato postoji specijalni institut za uzgoj topola. Ondje su najbolji klonovi nekih topola zreli za sječu već u dobi od 12—14 god., kad imaju i do 3,2 m3 mase po stablu. U Engleskoj (Norfolk) uzgaja se Populus Eugenei, od koje su 38-god. stabla visoka do 38 m i debela do lm, a deblo im je bez grana na dužini od 17 m. Ni kod nas to pitanje nije ostalo posve po strani. I ovdje su vršeni pokusi uzgojem drveća brzog rasta. Tako je znatno proširen bagrem, koji je mjestimice izmijenio lice domaćih šuma. Raspolažemo vlastitim podacima o prosječnom godišnjem prirastu 5-godišnjeg bagremika u Maksimiru kod Zagreba s 13 m3 po ha. Sađeni su kod nas sa istom svrhom eukalipti, uzgajan je na šumskim terenima pajasen, forsirani su u šumi: borovac, duglazija, crni orah, američki jasen i crveni hrast, a uneseni su: taksodij, čempresi, cedrovi, bordVi, pačempresi, japanski ariš, smrče i dr. Protežirane su i domaće vrste, koje su pokazale svojstva brzog rasta, kao što je to smrča, ariš i pitomi kesten. Za kestenove panjače utvrdilo se, da prirašćuju i do 15 m3 godišnje, a u jednoj prirodnoj šumici kod Lekenika naišli smo na 1 god. kestenov izdanak visok 3,5 m. U najnovije vrijeme vrše se pokusi s crvenim hrastom, platanom, raznim topolama, vrbama, rujevima, više mediteranskog i sub tropskog drveća i t. d. Članci i knjiga ing. D. Afanasijeva o »ekspresnim šumama«. Pored netom spomenutog tihog rada, koji se kod nas razvijao u opsegu naših općih mogućnosti, zadnjih 15 godina vrlo se mnogo kod nas piše i govori o šumama, za koje njihov autor ing. D. Afanasije v kaže: da rastu »ekspresno«, da se već za 2 godine sklope, te da za svoj uzrast ne trebaju 30—40 nego 4—5, ne 80 nego 10 godina. Prvi članak o podizanju »ekspresnih šuma« napisao je njihov autor u šum. listu za god. 1937. (s. 622—658). Tu je objavio rezultate rada na šumsko-meliorativnoj stanici na Sedreniku u 1936. (početak rada sredinom g. 1936.), a ujedno i podvrgao oštroj kritici dotadanji način pošumljavanja kod nas. Već onda je iznesen niz ideja s obzirom na izbor drveća, upotrebu grmlja kao pokrivača tla i podstrekača u razvoju drveća, način sadnje, obradu tla, primjenu gnojiva i t. d. U članku se tvrdi, da je moguće — uz primjenu agrotehničkih mjera — uzgojiti »ekspresnu šumu«, koja naraste za 3—4 godine. Već taj članak ima prilično reklamni karakter. Napisan je kao da iza nj eg postoje kod nas bar 20-godišnja isku |