DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ISKORIŠTENJE TANKE TEHNIČKE OBLOVINE Ing. Jovan Jovanović U U šumarskim krugovima kao i u krugovima drvne industrije već se duže vremena govori i raspravlja o skorom pomanjkanju tehničke oblovine za prorez u pilanama. Te su rasprave bezuvjetno umjesne, jer svakim danom vidimo, kako starih sastojina sve više i sve brže nestaje. Nestajanje starih sastojina nastupilo je prvo u hrastovim sastojinama, a zatim se taj nestanak proteže postepeno i na stare bukove sastojine. Može se očekivati, da će u jednom momentu nastupiti vacuum kod starih sastojina kako hrasta, tako i bukve. Jasno je da će u tom razdoblju i pilane ostati bez tehničke oblovine za prorez. Već od 1950 godine pa nadalje poteže se pitanje ukidanja nekih pilana u istočnom dijelu Hrvatske. Kako kolektivi pojedinih pilana, tako i KNO-i nastoje dokazati, da pilane imaju dovoljno oblovine i da je njihov opstanak i daljnji rad na sadašnjim područjima na mjestu. To je razumljivo sa stanovišta kolektiva, koji si želi osigurati stalna mjesta zaposlenja. Razumljiv je i stav KNO-a, koji žele na svojem području zadržati drvnu industriju i također osigurati mogućnost šireg zaposlenja i akumulaciju sa takvih područja. Pored svega toga vremenom će se morati smanjiti kapaciteti pilana u istočnom dijelu Hrvatske, jer su zalihe starih hrastika nestale, a područja starih bukovih sastojina gotovo na cijelom teritoriju istočne Hrvatske otvorena, dijelom već i iskorištena, a ostatak se nalazi u pomladnom dobu tako, da će uzgojni momenti i osiguranje budućih sastojina natjerati na brži tempo sječe još preostalih starih bukovih sastojina na pomlađenim površinama. Ovo stanje naročito se odnosi na područje gorja Krndije, Dilj, Psunj, Bilogora i Papuk. Sjeverni ogranci Papuka potpuno su otvoreni cestama i šumskim prugama tako, da se na tom području ne nalazi više niti jedna veća i suvisla površina, gdje nije došlo do sječe. Naprotiv sve su površine zahvaćene oplodnom sječom najmanje sa jednom fazom. Međutim imade površina, gdje su izvršeni i dovršni sjekovi. Pomladak na tim površinama tako je razvijen, da će se sječni period morati smanjiti, premda bi bilo u interesu kako samog šumarstva, tako i drvne industrije, da se taj period sječe može razvući bar kroz 10—15 godina. To razvlačenje sječe starih bukovih sastojina ne će se moći produžiti čak ni u onom slučaju, ako se primjene slabiju intenziteti sječe od normalnog intenziteta u oplodnim sječama. Jasno je, da česti povrati sječa na iste površine sa slabim intenzitetom u oplodnim sječama više štete pomlatku i budućoj sastojini od normalno provedenih oplodnih sjekova. Te štete nastupaju zato, što se čestim povratkom na istu površinu više oštećuju mlade boljke, a naročito izvozom. Iskustvom je dokazano, da se na ovom području Papuka mogu pro- vađati potpuno uspješno oplodne sječe sa tri etape, i da je taj način oplodne sječe dosada dao najpovoljnije rezultate za šumarstvo. Naprotiv češći povrati na istu površinu bili su nepovoljni kako za šumarstvo, tako i za drvnu industriju. Na ograncima Papuka i brežuljkastim terenima 186 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 35 <-- 35 --> PDF |
kao i na platoima mogle su se provađati oplodne sječe i u dvije etape, a mjestimično čak i čista sječa, a da je ipak buduća sastojina osigurana. Mišljenja smo, da je ipak najsigurnije u ovom području provađati oplodne sječe u tri etape. Ta sječa u prvom sjeku treba da obuhvati 40% drvne mase, a ostale dvije etape svaka sa oko 30% drvne mase. Takova sječa može zadovoljiti u cijelosti i šumarstvo i drvnu industriju. P& l Z->—\si rz—yM &—trn n—»/-i— i?—VS^A- SCrouA s/a.c4, /*Wi«. f«"»»4 14. UCA-S) /% O V tptKo/OLA. XJ IUA-/J rut. trjuuut ´«u« ; JU»/»»«´ ´«s*») U.oVCc.iW"´* 0,$I7T» o,/gjy*y e, 7´ esr 9 t-99fl U?ad>*-0tl C9»«,3 , i /4.V, /? f11^,tZ to^ro 99*-3,7i fa* Najekonomičniji prerez bukovog trupca promjera 18 cm na tanjem kraju Provađanje oplodnih sječa sa više od tri etape u bukovim sastojinama istočnog dijela Hrvatske smatramo štetnim kako za šumarstvo radi oštećivan ja pomlatka, tako i za eksploataciju radi neopravdano povećanih troškova proizvodnje. To su ujedno i razlozi radi kojih se ne bi moglo odugovlačiti sa dovršenim sjekovima površina nalazećih se sada u oplodnoj fazi. Sam pomladak, koji se danas razvija na tim površinama prisilit će šumarstvo na davanje saglasnosti za sječu takovih sastojina i drvnu industriju na eksploataciju tih drvnih masa i mjesto smanjivanja sječivog etata na ovom području, može se očekivati čak i povećanje, jer Q Šumarski list 187 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 36 <-- 36 --> PDF |
će to diktirati pomladak, koji bi razvlačenjem i odgađanjem dovršnih .sjekova mogao prerasti u predrast. Nakon izvršenih dovršnih sjekova starih bukovih sastojina mora nastupiti naglo smanjivanje sječivog etata, a može se očekivati čakvacuum naročito na onim područjima, gdje je razlika u starosti između srednjodobnih i najstarijih dobnih razreda znatna. Nestanak starih bukovih sastojina u cijelom dijelu istočne Hrvatske može se očekivati gotovo istodobno. U tom momentu moći će se držati one pilane, u kojim se područjima nalaze veće površine srednjodobnih sastojina, iz kojih bi se putem prorede mogle donekle snabdijevati sirovinom. Naprotiv pilane, u kojim područjima takvih srednjodobnih sastojina nema, bit će prisiljene kupovati i dovažati sirovinu sa strane i dugih relacija ili obustaviti rad. Ako smo već danas svjesni, da nas takovi momenti čekaju u skoroj budućnosti, tada je potrebno već danas pristupiti bar ublaživanju nestašice na tehničkoj oblovini, jer je neosporno ne ćemo biti u stanju potpuno otkloniti. Ublaživanje nestašice pilanske oblo vine smatramo mogućim provesti sa jedne strane još boljim iskorištenjem sirovine i njenom preradom putem finalne proizvodnje u još savršenije i potpunije proizvode, da bi se radna snaga zadržala na preradi već izrezane-građe u pilani, jer sva radna snaga uslijed smanjenog kapaciteta pilana ne će moći naći zaposljenja u pilani. Drugi momenat, koji nam pruža mogućnost ublaživanja nestašice oblovine je korištenje tehničke oblovine na pilani tanjih dimenzija. To je taj momenat, kojega naročito želimo na ovom mjestu istaknuti. Dosada je na pilani vršen prorez bukve tehničke oblovine samo dimenzija od 25 cm pa na više. Tanje dimenzije t. j . ispod 25 cm. pa sve do 16 cm. naročito kod bukove tehničke oblovine nisu dosada prerađivane u pilanama. Smatramo, da bi prorezom u pilani ovakove tanke tehničke oblovine bili u stanju ublažiti nestašicu sirovine na pilanama. Mi znamo, da je dosada ovakova oblovina korištena kao rudno drvo, a predlažemo, da se ovo rudno drvo odnosno oblovina reže na pilani i da se za prorez takove tanke oblovine priprema i odgovarajući gateri. U daljnjem razmatranju ovoga pitanja nastojat ćemo razmotriti slijedeća pitanja. a) Kakav rezani materijal možemo dobiti prorezom na pilani tanke pilanske oblovine debljine 16—24 cm., a koja je dosada korištena kao rudno drvo. b) Kakav je novčani efekat, ako se vrši prorez tanke oblovine i unovčuje rezana, građa, prema novčanom efektu rudnog drveta. c) Mogućnost dobivanja tanke pilanske oblovine. Ad 1) Materijal, koji se dobiva rezanjem tanke pilanske oblovine dijelimo na duži i širi materijal sa višom cijenom i kraći, te uži materijal sa nižom cijenom. Ta razlika u cijeni između ove dvije vrste materijala kreće se po 1 m3 neparene bukovine oko 2.500 dinara. Sa punim pravom možemo očekivati, da će iskorištenje ove tanke pilanske oblovine biti bolje, i sa većim postotkom, jer će imati manje smeđe srce ili ga uopće ne će imati. Naprotiv deblja bukova pilanska oblovina, jer je starija, vjerojatno je, da će imati i veći postotak smeđeg srca. Pojava smeđeg srca gotovo je redovna kod starih bukovih sastojina, dok je pojava smeđeg. |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 37 <-- 37 --> PDF |
srca kod mladih sastojina i onog materijala dobivenog iz prorede manje vjerojatna. To su činjenice sa kojima možemo sigurno računati, a odatle zaključiti, da će iskorištenje takove /oblovine biti povoljnije od iskorištenja postignutih dosada prorezom bukove pilanske oblovine. Idealno ostavljeni prorezi daju nam postotke iskorištenja na idealno pravilnim trupcima do 71%. Praktični prorezi na pilani daju nam rezultate sa 48%, koji procenat ostaje nakon svih odbitaka, pa i onoga, koji otpada na smeđe srce, sa kojim kod (starih) debljih pilanskih trupaca moramo računati, dok kod (mladih) tankih pilanskih trupaca, a pogotovu dobivenih od prorednog materijala najvjerojatnije je, da smeđeg srca uopće ne će biti. Konačno kad bi tako smeđe srce i postojalo, te ustanovimo da nas procenat iskorištenja ne će financijski zadovoljiti, još uvijek možemo takovu oblovinu ostaviti i koristiti kao rudno drvo, kako smo to i dosada činili. Dakle naš procenat iskorištenja tanke pilanske bukove oblovine nalazi se negdje između 48 do 71%, dok ćemo mi promatrati financijski efekat samo sa 48% iskorišćenja. Razni materijal, koji možemo očekivati prorezom na pilani tanke pilanske oblovine vidljiv je iz priložene tabele i raznih postavljenih načina proreza i to pojedinačno po širinama rezane robe, po debljinama, pa odatle i cijenama. Analogno tomu je obračunata i vrijednost te dobiven najekonomičniji prorez za ovakovu tanku oblovinu. I. Količinska tabela mogući prorez trupca © 18 cm. na tanjem kraju, duž. 2 m. sa količinom rezane građe iz 1 m3 oblovine R e 2 an a g r ad a Broj Nači n prorez a Široka građa od 14 cm na više Uska građa 2,5 do 14 cm Ukupno građe Otpadak m3 m3 m3 m3 I. 1 27´ 1 27´ \22J 27 1 27 0,59622 0,0679 0,66412 0,33587 II. 1 27´ 1 22´ \22/ 22 1 27 0,55331 0,14218 0,69549 0,30451 III. IV. V. 1 27´ 1 27´ 1 27´ 1 27´ 1 22´ 1 22´ (M-´ \27/ 27 (M. \ 27/´ 22 \22/´ 22´ 1 27 1 27 1 27 0,51778 0,46552 0,43573 0,193108 0,22494 0,23979 0,71088 0,69046 0,67552 0,28911 0,30954 0,32447 VI. 1 27´ 11),\27/ 1 27 0,36075 0,277999 0,63874 0,36033 |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 38 <-- 38 --> PDF |
II. Vrijednosna tabefa Broj Količina Cijena Din Ukupno Din I. 0,59622 0,0679 0,33587 13500 11000 2800 8048,97 746,90 940,43 9736,30 II. 0,55331 0,14218 0,30451 13500 11000 2800 7469,68 1563,98 852,63 9886,29 III. 0,51778 0,193108 0,28911 13500 11000 2800 6990,03 2124,19 809,50 99.3,72 IV. 0,46552 0,22494 0,30954 13500 11000 2800 6284.52 2474,34 866,71 9625,57 V. 0,43573 0,23979 0,32447 13500 11000 2800 5882,35 2637,69 008,51 9428,55 VI. 0,36045 6,27799 0,36033 13500 11000 2800 4810,12 3507,87 1008,92 8937,91 Ad 2) Na pitanje, kakav je novčani efekat proreza tanke pilanske oblovine 16—24 cm. srednjeg promjera prema novčanom efektu rudnog drveta daje nam odgovor tabela pod II. Jasno je, da računamo i u ovoj tabeli sa iskorištenjem 48% rezane građe iz jednog m3 tanke pilanske oblovine odnosno dosadašnjeg rudnog drveta. Ova tabela nam najbolje pokazuje put, kojim trebamo poći u budućnosti kod iskorištavanja bukove tanke oblovine. Smatramo, da taj princip postavljen kod bukove tanke oblovine pogotovu vrijedi kod vrednijih vrsta drveća kao što su hrast, jasen i brijest, a baš ovakova tanka pilanska oblovina nalazi se danas možda najviše u istočnom dijelu Hrvtske, gdje će najprije nastupiti pomanjkanje oblovine za pilane u dosadašnjim dimenzijama. Zato je ovo razmatranje i potaknuto sa ovoga mjesta. Ad 3) Mogućnost proizvodnje i opskrbe pilana tankom pilanskom oblovinom su velike na području istočne Hrvatske, Slavonije i Srijema. Na tom području započele su sječe starih hrastika 1880-tih godina, a koje se sada nalaze u završnoj fazi. Za hrastom došao je na red sječe jasen, pa brijest i konačno bukva. Premda ne uvijek uspješno, ali su ipak šumarski stručnjaci nastojali, koliko im je to bilo moguće, šumske površine zadržati pod šumom i ponovno pošumiti bilo to naravnim bilo umjetnim putem. |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Jedan dio posječenih površina izgubljen za šumsku privredu i pretvoren u drugu vrst kulture u ziratne površine kao: potkućnice, vrtove, voćnjake, livade, oranice pa čak i pašnjak, što šumarski stručnjaci nijesu mogli spriječiti. Drugi dio posječenih površina starih sastojina ostao je pod šumom i pomlađen, a zatim čišćen, proređivan i općenito njegovan. Na tim površinama nalaze se danas mlade, srednjodobne pa i dijelom već i blizu (financijske) zrelosti sastojine sa znatnim količinama prorednog materijala, kojega namjeravamo koristiti na pilani mjesto rudnog drveta. Na ovom mjestu želimo samo u grubim potezima istaknuti područje Srijema, Slavonije, Posavine i Podravine, gdje je vršena eksploatacija po bivšim Imovnim opštinama (Mitrovica, Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar i Križevci), zatim Direkcije šuma Vinkovci i Zagreb, pored mnogih zemljišnih zajednica i prvatnika. Na tim površinama nalaze se danas mlade srednjodobne pa i starije sastojine, na kojima se površinama moraju vršiti uzgojne mjere, među koje spadaju i prorede, pa prema tomu i sječe rudnog drveta odnosno oblovine tanjih dimenzija uporabljivih i za prorez u pilani. Nažalost ne raspolažemo podacima niti o površinama, niti o starosti, a niti o količinama drvnih masa, koje se na tom području nalaze, da bismo mogli dati bar približnu količinu ove tanke oblovine, koja bi se mogla još koristiti na pilani. III, Tabela upoređenja idealnog i realno mogućeg dobivanja rezanep, Idealno najpovoljniji prorez Stvarno mogući pror. ´nj C oj Količina Jedin. VrijedKol. Jedin. Vrijedgrade cijena nost građe cijena nost * 2 m3 Din Din m3 Din Din 0,51778 13500 6090,03 0,35 13500 4725 0,19310 11000 2124,19 0,13 11000 1430 111. 0,14911 2800 407,51 0,38 2800 1064 0,14000 — — 0,14 — 0,99999 9521,73 1,00 A. B. C. D. Troškovi rezanja i manipul. na pilani Vrijed. dobivene robe prorezom 1 m3 je Vrijed. 1 m3 oblov. kao rudnog drveta Dobiveni višak vrijeduostj po 1 m3 — 7219 2630 4589 3600 989 građe od trupaca ® 18 cm Vrsta dobivene robe Orada šir. preko 14 cm i 2 m dužine Orada šir. ispod 14 cm i kraća od 2 m Gorivo drvo Rastur Trošak za 1 m3 je 5480 Din Razlika 7219—2630 Najviša cijena, koja se može dobjti za 1 m3 rudnog drveta |
ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Osim koristi, koja se pokazuje forsiranjem proreza na pilani tanke oblovine bolje kvalitete u financijskom pogledu, pojavljuje se još i druga korist, što će se na pilanama zadržati veći broj radne snage i smanjiti nezaposlenost. Na osnovu prednjih podataka predlažemo, da se na pilanama forsira prorez tanke oblovme svih vrsta drveća dimenzija ispod 24 cm. srednjega promjera mjesto da se pušta u rudno drvo. Jasno je, da je već kod krojenja potrebno ovu činjenicu imati u vidu, te za pilanu forsirati čiste, zdrave, dulje i pravne dijelove stabala, a za rudno drvo ostavljati samo one dijelove, koji se ne bi mogli racionalno koristiti na pilani. UREĐAJNE TABLICE (Tarifs d´ amenagement, Einrichtungsmassentafeln) Dr. ing. Dušan Klepac, Zagreb U U šumskom gospodarstvu primjenjujemo gdjekad jednoulazne, a gdjekad dvoulazne drvnogromadne tablice. Ovdje želimo prikazati funkciju jednoulaznih ili takozvanih uređaj nih tablica, koje nazivamo također i tarifama. UREĐAJNE TABLICE KAO BAZA ZA MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO DRVNE MASE NA PANJU Kontrolna se metoda osniva na materijalnom knjigovodstvu drvne mase na panju. Vodimo li to knjigovodstvo uredno i ispravno, ono nam kaže kako se kreće drvna masa na panju — da li se smanjuje ili povećava; ono nam kaže koliki je priras t drvne mase na panju; ono nam daje uvid u to, koliki je priliv stabala u sastojinu (passage ä la futaie, Einwachs) ; konačno ono nam kaže kolika je šumsk a produkcija. Prosječnu godišnju produkciju (Pr) možemo izračunati na temelju podataka iz materijalnog knjigovodstva po formuli (1). p -Mk+ N — MP /jv r n Mk = sadanja drvna masa na panju; JVI„ = drvna masa na panju pred (n) godina; N = posječena drvna masa u vremenskom razdoblju od (n) godina. Produkcija (Pr) definirana formulom (1), sastoji se od dva dijela: 1) od priliva stabala u sastojinu i 2) od prirasta inventarizirane drvne mase. Prosječni godišnji priliv stabala u sastojinu (P´r) možemo odrediti po formuli (la) u kojoj pojedini članovi ne znače drvnu masu nego broj stabala. p, _ Mk + N´ — M´P , , |