DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 77 APRIL —MAJ GODINA 1953 OSVRT NA »EKSPRESNE ŠUME« NA SEDRENIKU Dr. M. Anić (Zagreb) O O pćenito o uzgoju drvećabrzog rasta. Pokušaji uzgoja šumskog drveća i šuma brzog rasta dosta su stari. U Evropi se već dugo vremena radi na uzgajanju drveća, i domaćeg i stranog, koje ima svojstvo brzog prirašćivanja. Strano drveće počelo se unositi — iz dekorativnih motiva, a i zbog njegovog brzog rasta — već pod konac 16. stoljeća. Kad je koncem 18. stoljeća došla — nakon jačeg krčenja šuma — do izražaja bojazan od nestašice drva, pomišljalo se sve više na unošenje stranog drveća u težnji, kako bi se na taj način omogućila pojačana produkcija drva. Razvio se čitav pokret oko introdrukcije takvog drveća. U drugoj polovici 19. stoljeća zasnivaju se u Srednjoj i Zapadnoj Evropi dugogodišnji pokusi u vezi proučavanja unesenog drveća. U to su se vrijeme Evropom znatno proširili: bagrem (od poč. 17. st.), borovac (od poč. 18. st.), duglazija (od poč. 19. st.), crveni hrast i crni orah, a unesen je i američki jasen, razne topole, borovi, smrče, pačempresi, tuje, jele i t. d. I u oblasti Sredozemlja prošireno je mnogo drveća brzog rasta. Mogli bismo — prema podacima iz literature — navesti mnogo primjera o brzom rastu šumskog drveća i sastöjina. Tako se bagrem u Mađarskoj radi brzog rasta i dobrog drva toliko proširio da su njegove sastojine zapremale 1939. g. 14% od ukupne površine šuma. U Rumunjskoj 10-god. bagremici visoki su do 15 m, a prirašćuju godišnje oko 10 m3; 20-god. bagremici visoki su oko 24 m, a prirašćuju oko 15 m3 po ha. Duglazija je u 50-god. sastojinama u Njemačkoj postigla visinu oko 28 m, a godišnje prirašćivala do 15 m3 po ha. Crveni hrast do 40. godine prirašćuje do 15 m3 po ha. Crni orah u području Rajne u dobi od 70 god. postigao je masu od 6,30 m3 po stablu. Abies grandis u sjeverozapadnoj Evropi prirašćuje i do 30 m3 po ha. Neki eukalipti u mediteranskim zemljama prirašćivali su godišnje i preko 20 m3. U pogledu produkcije drvne mase nadmašile su kultivirane topole sve ostalo drveće. U području Rajne 45-god. sastojine imale su po ha i do 1.000 m3 mase. Praksa je, međutim, pokazala, da se pitanje jačanja produktiviteta šuma uvijek ne rješava samo krupnim prirastom. Osim brzog rasta od važnosti je kvalitet drva i otpornost prema štetnim utjecajima. Uzgoj drveća brzog rasta nailazio već odavno na mnogo poteškoća. Razni vanjski utjecaji često su osujetili opsežne planove. Tako je radi osipa iglica već podugo nastupio zastoj u forsiranju borovca. Slično se događa s duglazijom. Mnoge smrčeve kulture izvan prirodnih staništa uništio je prelac i drugi štetnici. Pitomi kesten hametice ništi u velikom dijelu njegova areala, kestenov rak. Kultivirane topole stradavaju znatno od raka i t. d. 155 |