DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 17 <-- 17 --> PDF |
u uspješnu produkciju naši razgoljeni tereni, kao i oni kojima je stalo, da naše šume što bolje i stalno služe — svojim direktnim i indirektnim koristima — narodnim potrebama. Završne napomene. Zaključci, koje na osnovi svojih radova izvodi ing. Afanasijev , odviše su smioni, jer nisu naučno fundirani. Neuvažavanje osnovnih prirodnih faktora u šumskoj produkciji smatramo glavnim nedostatkom u radovima pisca. Javno i otvoreno negiranje autohtonog drveća i šuma, kako to on čini bez ikakvog obzira (zaodjenuvši se pri tome u ruho »revolucionara« i »naprednjaka«), značilo bi usmjeriti naše šumarstvo posve lošim, strmoglavim putem. Baš u pitanjima, koja se tretiraju u radovima na podizanju šuma brzog rasta, potrebna su temeljita iskustva i zaključci stečeni na osnovu serioznih, dugotrajnih, svestrano i naučno fundiranih istraživanja i to na terenu, na koji se oni odnose. To je u konkretnom slučaju od naročite važnosti, jer se radi o podhvatima, koji mogu imati dalekosežne posljedice. Ing. Afanasije v nije uspio da dosadanjim svojim radovima uvjeri o ispravnosti svoga stava u pitanju podizanja »ekspresnih šuma« u širokoj praksi. A CRITICAL REVIEW CONCERNING THE PUBLICATIONS BY D. AFANASIJEV ABOUT »EXPRESS FORESTS« In this paper a critical review in connection with the book: »Express Forests« (Ekspresne šume), Sarajevo 1952, and several papers of »express« forests growing by D. Afanasijev is dealt with. In these publications D. Afanasije v propagates the idea of express forests growing, i. g. of forests that grow five times quicker than the natural ones. The author achieves this by means of agrotechnical measures, growing of. various understocked cultures, cutting, mulching and for the most by using of the »inorganic auxins«, where the chief role play the microelements: bor and manganese. The experiens of express growing the author gained on the Experimental Station in Sedrenik by Sarajevo on a surface of about 6 ha and this during the years 1936—1940. Particulary is criticised the author´s opinion in connection with the natural forests. The author proposes namely the exchangement of all autohton slower growing trees by artificial quick-growing ones regardless of their origin. Many mistakes especielly those concerning the trees biology, as well as an unusual manner of the author´s work propagation are particulary submited to critique. UTJECAJ KRUPNOĆE SJEMENA PLUTNJAKA I PRNARA NA NICANJE I RAZVOJ BILJAKA. Ing. O. Piškorić K K od obrađivanja pojedinih pitanja bilo u stručnoj štampi, bilo u predavanjima na školama, znatno se osjeća pomanjkanje vlastitih podataka iz naše prakse. Niže izneseni podaci pokusnih sjetvi izvršenih u rasadniku Srednje šumarske škole za krš u Splitu neka budu kamičak u mozaiku vlastitih iskustava. Oni su doprinos za poznavanje: |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 18 <-- 18 --> PDF |
170 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 19 <-- 19 --> PDF |
1. utjecaja krupnoće sjemena na klijavost sjemena i razvoj ponika; 2. vremenskog raspona klijanja pojedinih sjemenki; 3. intenziteta visinskog prirasta ponika. Podaci se odnose na dvije vrste hrasta i to Quercus suber i Quercus coccifera. 1. Quercus suber L. Sjeme Quercus subera — plutnjaka, škola je primila od Instituta za oceanografiju i ribarstvo FNKJ u Splitu, koji ga je nabavio u svrhu pokusnih sadnji za uzgoj ove vrste radi vlastite proizvodnje pluta. Prema saopćenju tog Instituta, žir je ubran dne 6. XI. 1950. godine u brdima Passanove i Terracine u Italiji. Težina primljenog ,sjemena iznosila je 2 kg. Sjetva je izvršena dne 13. XII. 1950. godine s đacima šumarske škole. Nicanje i razvoj ponika do ljetne periode mirovanja vidi se iz priložene tabele. Da bi se ispitao utjecaj veličine (krupnoće) sjemena na nicanje i razvoj biljaka, prije sjetve izvršeno je sortiranje žira i to u 3 grupe: dužine prosječno 3,5 cm, dužine od prosječno 3,0 cm i dužine od prosječno 2,5 cm odnosno na krupni, srednji i sitni. U tabeli pod red. br. A/l su podaci o krupnom žiru, pod br. A/2 o srednjem, a pod A/3 o sitnom. Sjetva i ponik u prvoj polovini 1951. godine bili su umjereno zalijevani. 2. Quercus coccifera L. Sjeme Quercus coccifere — prnara, oštrike, komorike, škola je primila od Instituta za melioraciju krša u Splitu, a potječe iz okoline Dubrovnika berbe 1950. godine. Ukupno je bilo 0,5 kg sjemena. Sjetva je izvršena 13. XII. 1950. god., a sjeme je bilo razvrstano u dvije grupe t. j . dužine preko 3 cm, (krupno), te ispod 3 cm (sitno). Podaci za krupno sjeme nalaze se u tablici pod B/l, a za sitno pod B/2. Za ovu vrstu unijeti su i podaci u prirastu i tokom jesenjeg vegetacionog perioda t. j . mjerenja su vršena i početkom 1952. godine. Do kraja VI. mjeseca vršeno je umjereno zalijevanje, a kasnije biljke uopće nisu bile zalijevane niti su bile zaštićene od sunca. 3. Neki zaključci. Kako vidimo iz podataka, krupnije sjeme holje je od sitnijeg. Postotak klijavosti je veći, a i klijanje, odnosno nicanje kod krupnijeg sjemena nešto je brže nego kod sitnog. Isto tako i prosječne visine biljaka veće su kod onih iz krupnog nego sitnijeg sjemena, iako u rasponu između najniže i najviše nema većih razlika. Jači visinski prirast jače se očituje s većom starošću: dok je kod plutnjaka prosječna visina biljaka iz sitnog sjemena dne 28. IV. iznosila 73,6% visine onih iz krupnog, dne 4. VII. taj je % iznosio 65,3; kod oštrike taj je % iznosio 28. IV. 71,4%, 2. VII. 66,6%, a 7. I. (slijedeće godine) 63,2%. Klijanje sjemena ovih vrsta trajalo je više od mjesec dana, ali i kasnije biljke općenito su dostizale ranije nikle. I konačno visinski prirast oštrike u jesenjoj vegetacionoj periodi iznosio je 45,4% visinskog prirasta proljetne periode. "2 Šumarski list |