DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-5/1953 str. 17     <-- 17 -->        PDF

u uspješnu produkciju naši razgoljeni tereni, kao i oni kojima je stalo,
da naše šume što bolje i stalno služe — svojim direktnim i indirektnim
koristima — narodnim potrebama.


Završne napomene. Zaključci, koje na osnovi svojih radova
izvodi ing. Afanasijev , odviše su smioni, jer nisu naučno fundirani.
Neuvažavanje osnovnih prirodnih faktora u šumskoj produkciji smatramo
glavnim nedostatkom u radovima pisca. Javno i otvoreno negiranje
autohtonog drveća i šuma, kako to on čini bez ikakvog obzira (zaodjenuvši
se pri tome u ruho »revolucionara« i »naprednjaka«), značilo bi
usmjeriti naše šumarstvo posve lošim, strmoglavim putem. Baš u pitanjima,
koja se tretiraju u radovima na podizanju šuma brzog rasta, potrebna
su temeljita iskustva i zaključci stečeni na osnovu serioznih,
dugotrajnih, svestrano i naučno fundiranih istraživanja i to na terenu,
na koji se oni odnose. To je u konkretnom slučaju od naročite važnosti,
jer se radi o podhvatima, koji mogu imati dalekosežne posljedice. Ing.
Afanasije v nije uspio da dosadanjim svojim radovima uvjeri o
ispravnosti svoga stava u pitanju podizanja »ekspresnih šuma« u širokoj
praksi.


A CRITICAL REVIEW CONCERNING THE PUBLICATIONS BY D. AFANASIJEV
ABOUT »EXPRESS FORESTS«


In this paper a critical review in connection with the book: »Express Forests«
(Ekspresne šume), Sarajevo 1952, and several papers of »express« forests growing
by D. Afanasijev is dealt with.


In these publications D. Afanasije v propagates the idea of express forests
growing, i. g. of forests that grow five times quicker than the natural ones. The
author achieves this by means of agrotechnical measures, growing of. various understocked
cultures, cutting, mulching and for the most by using of the »inorganic
auxins«, where the chief role play the microelements: bor and manganese.


The experiens of express growing the author gained on the Experimental
Station in Sedrenik by Sarajevo on a surface of about 6 ha and this during the
years 1936—1940.


Particulary is criticised the author´s opinion in connection with the natural
forests. The author proposes namely the exchangement of all autohton slower growing
trees by artificial quick-growing ones regardless of their origin.


Many mistakes especielly those concerning the trees biology, as well as an
unusual manner of the author´s work propagation are particulary submited to critique.


UTJECAJ KRUPNOĆE SJEMENA PLUTNJAKA I PRNARA NA
NICANJE I RAZVOJ BILJAKA.


Ing. O. Piškorić


K
K
od obrađivanja pojedinih pitanja bilo u stručnoj štampi, bilo u predavanjima
na školama, znatno se osjeća pomanjkanje vlastitih podataka
iz naše prakse. Niže izneseni podaci pokusnih sjetvi izvršenih u rasadniku
Srednje šumarske škole za krš u Splitu neka budu kamičak u mozaiku
vlastitih iskustava. Oni su doprinos za poznavanje: