DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Što se tiče tvrdnje ing. P.-a, da sam nepravilno postupio, kad sam u tabeli I. (na str. 279) izračunate vrijednosti nazvao prosječnim cijenama, umjesto šumskom taksom, ona izlazi iz površnog promatranja stvari. Vrijednosti, koje sam u tabeli I. dobio kao prosječne cijene u pojedinim razredima troškova izvoza, one u stvari to i jesu, što se jasno vidi iz računa, koji slijedi neposredno iza tabele. Unovčenjem drvnih masa u pojedinim razredima sa prosječnom cijenom za taj razred, dobiva se ukupni iznos od 2520 mil. dinara t. j . iznos, koji se dobije umnoškom ukupne drvne mase sa prosječnom cijenom od Din 630.— (koju i ing. P. priznaje kao prosječnu vrijednost). Ovdje je samo zadržana forma nekadašnje šumske takse na taj način, dio: diferencijalna renta položaja (naravski, prema našem shvaćanju ove kategorije). Da je tome tako i da je šumska taksa veća od CDNP što je prije tvrdio i ing. P.), vidi se iz tabele II. na str. 280. Tamo je prosječnoj cijeni — primijenjenoj na V. izvozni razred — dodavana diferencijalna renta položaja i time dobivena šumska taksa za svaki pojedini razred. Unovčenjem drvnih masa po šumskoj taksi dobiva se razlika od 1600 mil. dinara ili 400 dinara po 1 m3 prema cijeni drveta na panju. A tu razliku smatram ja diferencijalnom rentom položaja i njoj poričem opravdanost. Na nju se ing. P. tek uzgred osvrće i veli, da je to razlika između ukupne prodajne cene proizvođača eksploatacije šuma i diferencijalne rente položaja (šumske takse), što ne smatram točnim. Konačno ing. P. tvrdi, da je šumska taksa, koju sam ja izračunao u tabeli II. jednaka prodajnoj cijeni proizvođača drvno - industrijskog proizvoda (eksploatacije šuma), što dokazuje analizom u svojoj II. tabeli. Međutim ta je analiza udešena tako, da izlaze iste vrijednosti kao kod mene za šumsku taksu. Kako bi ta analiza ispala da trošak sječe nije uzet sa 100, nego na pr. sa 150 Din, ili masa AF ne sa 400 već sa 500 Din po 1 m3?! Dakle da bi u tom slučaju račun bio drukčiji i ne bi bio podesan dokazati, da moja šumska taksa nije vrijednost šumskog proizvoda drveta na panju (što ja niti ne tvrdim, već naprotiv pobijam i zato se izjašnjavam protiv šumske takse!), već da je to zapravo prodajna cijena proizvođača drvno-industrij. skog proizvoda (eksploatacije šuma). Zaključak ove diskusije bio bi slijedeći: 1) Ing. P. smatra, da cijenu drveta na panju treba odrediti ne samo induktivnim već i deduktivnim putem i razlike u rezultatima između oba načina uskladiti. Ja naprotiv smatram, da se cijena drvetu na panju pravilno izračunava samo induktivnim putem na temelju objektivnih proizvodnih troškova grane 311. 2) Ing. P. razumijeva pod »diferencijalnom rentom u šumarstvu« šumsku taksu, koja je jednaka cijeni drveta na panju dobivenoj na njegov način pod točkom 1. Ja smatram, da je diferencijalna renta položaja razlika između troškova izvoza najudaljenije i konkretne šume. Pod šumskom taksom razumijevam cijenu drveta na panju uvećanu za diferencijalnu rentu položaja. 3) Zbog različitog tumačenja pojma «diferencijalne rente položaja» u šumarstvu, ing. P. dolazi do zaključka, da je diferencijalna renta položaja neophodno potrebna u šumartsvu — što je s njegovog gledišta ispravno. Jer kad ne bi bilo diferencijalne rente položaja ( = Š.T. = CDNP) onda ne bi bilo, po njegovom shvaćanju, ni cijene drveta na panju. Ali pošto sam ja pod diferencijalnom rentom položaja smatrao, i sada smatram, nešto drugo t. j . naprijed opisanu razliku, to držim i nadalje, da je ta i takova diferencijalna renta (i s njom spojena šumska taksa) neopravdana i da joj nema mjesta u šumskoj ekonomici, jer samo poskupljuje cijenu drveta na panju.* * Mogućnost ispuštanja diferencijalne rente položaja kod računanja šumske takse dopušta i dr. Plavšić kad veli (str. 277 citirane rasprave): »Međutim u planskoj privredi zavisi od države i njezine politike cijena hoće li ona sve te veličine uzeti u zaradi. Država može da kod određivanja šum. takse ne uzme u obzir pojedine elemente zarade, kao: kamate drvne zalihe ili uloženih kapitala ili zemljišne rente |