DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Prof. Kovačević piše u »ključu za odrđivanje štetnika šumskog drveća
« (Mali šumarsko-tehnički priručnik II. str. 583) da Xyleborus lineatus
(potkornjak drvotoč) (pretpostavljamo da je to isti potkornjak
kojega gore citirani autori nazivaju Xyloterus lineatus) u svježim ležećim
stablima jele, omorike, bora ili ariša, a rijetko u stojećim bolesnim
stablima pravi kanale u drvu.


Dakle kod sva tri gore citirana autora nismo pronašli podataka da
Xyloterus lineatus (obično ga u praksi zovemo »mušica«) napada i
Iiščare, a ne samo četinjare.


Na području gospodarske jedinice Ravna Gora vegetacioni period
započinje obično maja mjeseca i traje do konca mjeseca augusta ili u
najboljem slučaju do polovine septembra. Prvi izlet i napad »mušice«
konstatovali smo ove godine u maju. što se tiče druge generacije, ove
godine nismo mogli utvrditi kada je stvarno izletila, ali možemo reći
da smo kroz čitavu vegetacionu periodu imali permanentno, veoma jak
napad »mušice« koji je neznatno popustio koncem jula.


Razlozi koji su, po našem mišljenju, doveli do ovako jakog napada
bili bi slijedeći:
1) Prilično kasni i iznenadni nestanak toplog vremena i jaka suša
2) Neprovađanje nikakvih sanitarnih ni zaštitnih mjera tokom posljednjih
godina


3) Otprilike 7.000 kubika izvaljenih i prelomljenih stabala (uglavnom
četinara) koja su sve do proljeća ostala neizrađena u šumi, a i danas
se dobrim dijelom tamo nalaze.


Čitav taj neizrađeni materijal bio je u veoma jakoj mjeri napadnut
od »mušice«, tako da su nam trupci bili potpuno bijeli od crvotočine.


Međutim juna mjeseca primijetili smo da su nam i bukovi pilanski
trupci, sječeni prošle jeseni i ostavljeni u šumi isto tako napadnuti od
nekog potkornjaka, istina u nešto manjoj mjeri. Ne samo to, nego su isto
tako bile napadnute i neizrađene ovršine bukovih stabala.


U prvi mah držali smo da se radi o nekom potkornjaku lišćara, ali
kada smo sjekirom odbili nekoliko ivera na napadnutim bukovim trupcima,
konstatovali smo karakteristične ljestvičaste hodnike »mušice«,
crne od ambrozije (Monilia Candida).


Prema dr. živojinoviću »od ulaznog kanala 3—5 cm dubokog, koji
ide u radijalnom pravcu, granaju se dva horizontalna materinska hodnika,
koji u večini slučajeva idu po godu.«


Prema prof. Vajdi »ženka se udube u radijalnom smjeru 4—5 cm
duboko u drvo, te s kraja ovog prohoda načini na obje strane u smjeru
goda — matične prohode«.


Koliko smo mogli utvrditi, ulazni kanal u radijalnom smjeru na
bukvi je kraći, te iznaša u prosjeku 2 cm, međutim konstatovali smo i
ekstremnih slučajeva, gdje je ulazni kanal bio i preko 10 cm dug.


Materinjski hodnici u većini slučajeva koje smo ispitivali ne idu po
godu.


Konstatovali smo da je »mušica« napala i stojeća stabla, a to su bila
ona bukova stabla koja su imala »upalu kore«. Ta stabla bila su napadnuta
samo na onoj strani na kojoj je kora bila »upaljena«.


Za razliku od četinjara, nismo mogli konstatovati napad »mušice«
na svježa bukova stabla, nego su napadnuta samo bukova stabla koja su


146