DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ili obračunato po republikama kao širim proizvodnim jedinicama za pojedine metode, imali bismo za crni bor, beli bor i alepski bor sledeću tabelu: Tabela HI Metoda Prinosi variraju Vrsta bora Narodna republika smolarenja od... do ... gr. crni bor nemačka kusa Srbija 330—720 , nemačka (Ch-F) Hrvatska (Opatija) 590—1.570 » »» t» Slovenija 1.330 francuska Hrvatska (Split) 610 u > >> Bosna i Hercegovina 610—900 » »» » »» Makedonija 500 Crna Gora 425 beli bor orig. nemačka Makedonija 400 » »» ,, Bosna i Hercegovina 550 ,. nemačka (Ch-F) Slovenija 1.060 elepski bor francuska Hrvatska 1.630 i. Pitanju promenjenih metoda odnosno njihovih modifikacija nužno je učiniti malo objašnjenje. Pod originalnom nemačko m metodo m podrazumevamo način smolarenja koji je do rata vršen u Nemačkoj i Austriji, a danas se primenjuje u Poljskoj, SSSR i Bugarskoj, a zadnjih godina širi se u Kini. Širina belenice iznosi srednje 20 sm sa brazdama koje se ulivaju u centralni kanal radi bržeg oticanja smole. Nemačka kusa metoda u stvari je nemačka polu-belenica, t. j . beli se samo jedna strana a brazde se slivaju u jedan odvodni kanal. Po ovoj metodi na industriskoj osnovi smolari se samo u NR Srbiji na crnom i belom boru kao i na munici. Chorin-Finowtal-ska modifikacija nemačke metod e (u tabelarnom pregledu naznačene kao nemačka Ch-F) uvedena je u Njemačkoj uoči rata i ona se tamo i do danas zadržala. U Austriji je modifikovan strug za samo belenje (Wiener-Hobel) a kod nas je uvedena posle rata u NR Sloveniji i delimice u NR Hrvatskoj. Kad smo kod ove nemačke metode i njenih modifikacija, potrebno je naglasiti nekoliko momenata koji su od interesa i za njenu primenu kod nas. 1. Ona je najpre upotrebljena kod smolarenja belo g bor a iz dva osnovna razloga. Prvi je taj što je drvo belog bora meko (190-300-500 kg/sm´2) a drugi, što smola beloga bora brzo gubi jedan deo terpentinskog ulja, postajući time gušća, tako da sporo otiče do smolarskog lončića. Sama tehnika rada morala je imati ova dva momenta u vidu i omogućiti da se kapljice smole što pre dovedu do određenog suda, putem određenog kanala. Imajući u vidu ova svojstva, ona bi se mogla preporučiti samo kod onih vrsta borova, koji se u prvom i drugom slučaju približavaju belome boru. Kao što smo naveli ova je metoda kod nas primenjena na četiri vrste bora (beli bor, alepski bor, crni bor i munika). 2. Nemačka metoda a naročito njena Chorin-Finovvtalska varijanta je osobito pogodna kod kratkoročnog smolarenja, gdje ukupan turnus |