DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 37     <-- 37 -->        PDF

borovih šuma, onda se naš crni bor u prošeku nalazi u povoljnijem klimatu, jer je
vegetacioni period duži, a to je osobito važno za dužinu smolarenja, konkretno za
stvaranje i curenje smole.


Bel i bo r ima još širi areal počev od Pirinejskog Poluostrva do Skandinavije
i severnih delova SSSR. U pogledu smolarenja on je predmet iskorišćavanja
u Njemačkoj, Poljskoj i u SSSR čak u Karelo-finskoj republici, zatim Austriji
i Bugarskoj.


A1 ep s k i bo r naseljava zemlje u Mediteranu, a predmet je smolarenja
u Severnoj Africi (Alžir), Portugaliji, Španiji, Italiji, Grčkoj i Jugoslaviji.


U klimatskom pogledu šume beloga bora leže povoljnije u odnosu na istu vrstu
nego na pr. u Poljskoj i SSSR, Dok šume alepskog bora ne pokazuju neka izrazita
otstupanja u ovom smislu koja bi bila odlučujuća i na srednje prinose smole po
stablu ili belenici.


Muni ka (Pinus Heldreichii) je vrsta koja uglavnom dolazi na Balkansko
Poluostrvo (veoma ograničeno u Italiji). Ona se kod nas smolari u manjim razmerama
samo od strane Šumskog Gazdinstva Peć na Bjelopoljskim i Sreočkim planinama
na oko 17.000 stabala. S obzirom na njenu veću rasprostranjenost u Bugarskojima indicija da se ona ograničeno smolari i u Bugraskoj. Dok za gore navedene tri
vrste (crni bor, beli bor i alepski bor) možemo radi upoređenja da se pozovemo i na
inostrane srednje prinose, te u tom smislu kako naša proizvodnja stoji, dotle za muniku
ta upoređenja nisu moguća.


I pored toga što su georafsko-klimatski uslovi u našoj zemlji veoma
različiti, za proizvodnju smole je važno da znamo koliki su srednji prinosi
za ćelu državu za pojedine vrste. Tako posmatrani srednji prinosi
mogu nam odmah ukazati da li su isti na potrebnoj visini i šta je potrebno
da se primeni pa da se isti poboljšaju. Ovo iz tih razloga što je
znatna površina borovih šuma privedena industriskom smolarenju i već
se na istim radi više godina sa postepenim zahvatom u nova područja,
odnosno proširivanjem starih objekata.


Iz tih razloga, imajući u vidu šire razmere proizvodnje smole za
ćelu državu, na osnovu podataka za 1952 godinu koje smo dobili sa terena,
i analizom istih, došli smo do rezultata iznetih u tabelama II i HL
Srednji prinosi po belenici za neka proizvodna područja. Tabela U


Metoda Srednji prinos


Vrsta bora Područje


smolarenja po belenici gr.


crni bor nemacka kusa D. 5. T. Uzice 680
M D. Š Rankovićevo 720
Š. U. Divčibare 330


ft





nemačka (Ch-F) Š. Opatija 590—1.570


»> francuska Š. ü. Split 610


Š. Q. Plevlje 425


H
»
»» »* Š U. Višegrad 900


Š. M. Zepče 610


>» Š. I. P. Vitolište 500


„ y Š. M. Brod (Maked.) 500


beli bor orig. nemačka Š. U. Pale 550


_ Š. I P. Vitolište 400


alepski bor nemačka (Ch-F) Š. Opatija 3.150


„ francuska Š. G. Split 1.630


munika nemačka kusa Š. Q. Peć 240


f» tt