DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 37 <-- 37 --> PDF |
borovih šuma, onda se naš crni bor u prošeku nalazi u povoljnijem klimatu, jer je vegetacioni period duži, a to je osobito važno za dužinu smolarenja, konkretno za stvaranje i curenje smole. Bel i bo r ima još širi areal počev od Pirinejskog Poluostrva do Skandinavije i severnih delova SSSR. U pogledu smolarenja on je predmet iskorišćavanja u Njemačkoj, Poljskoj i u SSSR čak u Karelo-finskoj republici, zatim Austriji i Bugarskoj. A1 ep s k i bo r naseljava zemlje u Mediteranu, a predmet je smolarenja u Severnoj Africi (Alžir), Portugaliji, Španiji, Italiji, Grčkoj i Jugoslaviji. U klimatskom pogledu šume beloga bora leže povoljnije u odnosu na istu vrstu nego na pr. u Poljskoj i SSSR, Dok šume alepskog bora ne pokazuju neka izrazita otstupanja u ovom smislu koja bi bila odlučujuća i na srednje prinose smole po stablu ili belenici. Muni ka (Pinus Heldreichii) je vrsta koja uglavnom dolazi na Balkansko Poluostrvo (veoma ograničeno u Italiji). Ona se kod nas smolari u manjim razmerama samo od strane Šumskog Gazdinstva Peć na Bjelopoljskim i Sreočkim planinama na oko 17.000 stabala. S obzirom na njenu veću rasprostranjenost u Bugarskojima indicija da se ona ograničeno smolari i u Bugraskoj. Dok za gore navedene tri vrste (crni bor, beli bor i alepski bor) možemo radi upoređenja da se pozovemo i na inostrane srednje prinose, te u tom smislu kako naša proizvodnja stoji, dotle za muniku ta upoređenja nisu moguća. I pored toga što su georafsko-klimatski uslovi u našoj zemlji veoma različiti, za proizvodnju smole je važno da znamo koliki su srednji prinosi za ćelu državu za pojedine vrste. Tako posmatrani srednji prinosi mogu nam odmah ukazati da li su isti na potrebnoj visini i šta je potrebno da se primeni pa da se isti poboljšaju. Ovo iz tih razloga što je znatna površina borovih šuma privedena industriskom smolarenju i već se na istim radi više godina sa postepenim zahvatom u nova područja, odnosno proširivanjem starih objekata. Iz tih razloga, imajući u vidu šire razmere proizvodnje smole za ćelu državu, na osnovu podataka za 1952 godinu koje smo dobili sa terena, i analizom istih, došli smo do rezultata iznetih u tabelama II i HL Srednji prinosi po belenici za neka proizvodna područja. Tabela U Metoda Srednji prinos Vrsta bora Područje smolarenja po belenici gr. crni bor nemacka kusa D. 5. T. Uzice 680 M D. Š Rankovićevo 720 Š. U. Divčibare 330 ft i» nemačka (Ch-F) Š. Opatija 590—1.570 »> francuska Š. ü. Split 610 Š. Q. Plevlje 425 H » »» »* Š U. Višegrad 900 Š. M. Zepče 610 >» Š. I. P. Vitolište 500 „ y Š. M. Brod (Maked.) 500 beli bor orig. nemačka Š. U. Pale 550 _ Š. I P. Vitolište 400 alepski bor nemačka (Ch-F) Š. Opatija 3.150 „ francuska Š. G. Split 1.630 munika nemačka kusa Š. Q. Peć 240 f» tt |